Kolegica književnica i novinarka TimeAna Horvat iz gradišććanskoga Petrova Sela poslala mi je prikaz najnovijega broja Hrvatskog tjednika, tjednika hrvata u Mađarskoj od 10. svibnja 2018. s prikazom zagrebačkoga predstavljanja zbornika “Svi naši književni susreti I.” u kojem je na stranici 8. objavljena i moja pjesma Aritmetika. Baš sam vesela!
Božica Brkan i o svojem Oblutku učenicima u osnovnoj školi “Davorin Trstenjak” u Podgajcima Posavskim / Fotografija Miljenko Brezak
Svečanom dodjelom nagrada za 2018. na Središnjem književnom sijelu završili su u subotu navečer 29. Pjesnički susreti Drenovci 2018. a, nadahnuta slavnim Slavoncem Dragutinom Tadijanovićem i njegovom istoimenom pjesmom, povelja Visoka žuta žita za sveukupan književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti odijeljena je poetesi i fotografkinji Andriani Škunci.
Potpisnici priznanja su predsjednik DHK Zagreb Đuro Vidmarović i Andrija Matić, predsjednik Duhovnog hrašća. Priznanje Duhovnog hrašća književnici Maji Urban, pjesnikinji Osječanki uručeno je za najbolju slavonsku objavljenu zbirku između dvaju susreta. U kategoriji najbolji rukopisni prvijenac nagradu su ravnopravno podijelile autorice zbirke Forma tekstaAna Delimar i Viktorija Grgić te Denis Ćosić s rukopisnom zbirkom Burroughsova djeca. Općinska narodna knjižnica Drenovci, kao nakladnik, ugovorom se obvezala da će na 30. Pjesničkim susretima predstaviti obje zbirke. Ove su godine kao urednik Franjo Nagulov te, u ime izdavača Knjižnice Drenovci, ravnatelj Goran Pavlović, predstavili prošle godine nagrađen rukopis, a ove godine otisnutu zbirku pjesama Polaroid Anamarije Mutić.
Urednik knjige “Polaroid” Franjo Nagulov i autorica Anamarija Murić / Fotografija Miljenko BrezakPrigodna razmjena knjiga: domaćin, ravnatelj Općinske narodne knjižnice Drenovci Goran Pavlović i književnica Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak
Od 3. do 7. svibnja, ne samo u tome lijepom selu, nego po cijeloj Cvelferiji te knjižnicama u Vinkovcima i Vukovaru, pjesnici su govorili svoje pjesme i družili se na izletima, primjerice na savskoj obali ili u spačvanskoj šumi odnosno skromnom i čudesnom, drevnom marijanskom prošteništu Skrovite gospe Šumanovačke.
Nastup pjesnika i na središnjem književnom sijelu u Domu kulture u Drenovcima / Fotografija Miljenko BrezakSudionici 29. Pjesničkih susreta “Drenovci 2018.” uz laureatkinju Andrianu Škunca / Fotografija Miljenko Brezak
Prema tradiciji, prve večeri u Poeziji ravnice predstavili su se HKUPD Stanislav Preprek iz Novoga Sada, sudionici Festivala domovinske poezije Vukovar i Udruga Sv. Mihovil Drenovci. Izuzetno zanimljivi bili su i susreti pjesnika s učenicima u školama u Drenovcima, Posavskim Podgajcima i Račinovcima.
Neposredno prije uručenja predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović potpisuje Povelju “Visoka žuta žita” / Fotografija Miljenko BrezakPjesnici u gostima u knjižnici u Vinkovcima / Fotografija Miljenko Brezak
Sudionici su abecednim redom: Božica Brkan, Diana Burazer Delalić, Denis Ćosić, Mirko Ćurić, Ana Delimar, Nikola Đuretić, Viktorija Grgić, Višna Lovrić Mencej, Ružica Martinović-Vlahović, Siniša Matasović, Anamarija Mutić, Franjo Nagulov, Marija Peakić Mikuljan, Andriana Škunca, Maja Urban i Đuro Vidmarović.
U ime Općine Drenovci sudionike je primio Andrija Matić / Fotografija Miljenko BrezakPjesnici na Savi na Kupalištu Račinovci / Fotografija Miljenko Brezak
Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Vukovarsko-srijemske županije i Općine Drenovci, 29. Pjesničke susrete Drenovci 2018. organizirali su DHK Zagreb, Ogranak Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, Općina Drenovci i Duhovno hrašće Drenovci, a izvršni organizator je Općinska narodna knjižnica Drenovci. Rijetko dobro. Čestitke!
Božica Brkan i Siniša Matasović na putu vlakom iz Siska i Zagreba u Vinkovce i prema Drenovcima / Fotografija Miljenko Brezak
Pjesma musolini Božice Brkan sa još sedamdesetak pjesama i pjesnika uvrštena je u antologiju Najljepše su oči moje majke, podnaslovljenu antologija izabranih pjesama o hrvatskim majkama predstavljenu nedavno u Zagrebu. Nekoliko je godina trebalo Mladenu Pavković od zamisli do dovršetka knjige, koju je odlično dizajnirao DanijelPopović, a koju izdavač, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskoga rata 1991., posvećuje simbolično heroini Kati Šoljić, majci četvorice sinova poginulih u Domovinskome ratu.
Autor se opredijelio na 160 stranica za već osvjedočeno antologijske autore i pjesme poput A. G. Matoša i Majke Marije, Miroslava Krleže i Riječi mati čina, S. S. Kranjčevića i Hrvatskoj majci, Dragutina Tadijanovića i Dugo u noć, u zimskugluhu noć, Dragutina Domjanića i Bele rože, Vesne Parun i Mati čovjekova, Vladimira Nazora i Seh-duš-dan, Đure Sudete i Utrni, Zvonimir Golob i Spavaj oče, spavaj mati, Ivana Goluba i Zapali svijeću, majko, Božice Jelušić i Hižne duhe, Vesne Krmpotić i Djeteta u utrobi, Tomislava Marijana Bilosnića i Vrt moje majke…
Mladen Pavković, Božica Brkan i Josip Palada / Fotografija Miljenko Brezak
U antologiju su uvrštene i neke manje poznate, ali ne manje zanimljive, te također i pjesme, često uglazbljene, koje poznajemo ponajprije kao vrlo popularne hitove, primjerice Majčine očiDee Volarić, Marija MajkaArsena Dedića, Najljepše su oči moje majkeĐorđa Novkovića, Majko, nemoj plakatiMilana Miše Doležala, Pjevat će SlavonijaMiroslava Slavka Mađera, Mojoj majci (Ružo hrvatska)Jasenka Houre… S razlogom, se, između ostaloga, u uvodu kaže i:
U ovim stihovima ukazat će nam se majka čarobnica, majka proročica, majka Božja vazda djevica, majka silna kao nebo, kao more, kao planina.
Poslije tri promocije u ožujku u Bogoti, gdje je i objavljena ove godine, u četvrtak, 26. travnja 2018. u zagrebačkoj Knjižnici I čitaonici Bogdan Ogrizović predstavljena je knjiga Encuentros / Susreti u izdanju kolumbijske izdavačke kuće Editorial Escarabajo.
Neda Miranda Blažević-Krietzman, Željka Lovrenčić i Dunja Detoni-Dujmić / Fotografija Miljenko Brezak
I podnaslovom knjiga otkriva sadržaj: pjesme dvanaestoro suvremenih hrvatskih pjesnikinja i pjesnika u izboru antologičarke i prevoditeljice Željke Lovrenčić, koja je pročitala i uvod izdavača pjesnika Eduarda Bechare Navratilove.
Željka Lovrenčić i Drago Štambuk prije početka predstavljanja knjige Fotografija Miljenko Brezak
Autorica je ovaj put predstavljanje zamislila kao pjesnički troglas na hrvatskome, španjolskome i engleskome, a uz nju su sudjelovale i pjesnikinje iz izbora – Neda Miranda Blažević-Krietzman I Dunja Detoni-Dujmić.
Božica Brkan čita svoj Vermut / Fotografija Miljenko Brezak
Po pjesmu su na izvornome hrvatskom na španjolski pročitali i Drago Štambuk (1918.) te Božica Brkan (Vermut), a na španjolskom izbornica I prevoditeljica. Slična predstavljanja, prema riječima Željke Lovrenčić, slijede od Varaždina do Sesveta odnosno po mjestima dvanaestoro pjesnika iz knjige: Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka.
Književnica Božica Brkan o svojoj kekavici i svojim kekavskim temama
Kekavica je kajkavski govor kojim se govori (još uvijek) u dijelu Moslavine. Promovira ga hrvatska pjesnikinja, književnica, novinarka, blogerica, urednica, Božica Brkan.
Glas o kekavici pronosi svojim pjesmama, pripovijetkama, esejima. Napisala je i prvi moslavački roman na kekavici “Ledina”. Glavni likovi su žene iz obitelji Brkan od vremena doseljenja te obitelji u selo Okešinec do današnjih dana.
Kriška djeca Iz Društva Naša djeca Vladimir Nazor i Amaterskog kazališta Josip Badalić govore dramske tekstove i pjesme na kekavici koje je posebno za njih napisala Božice Brkan
Mlade i djecu uči kekavici duhovitim igrokazima i pjesmama s tematikom njezina djetinjstva iz 60-tih godina 20. stoljeća. O kekavici i Božici govore u emisiji Đuro Vidmarović,Ivan Brezak Brkan, Marica Kukor, Nada Posavec, Ivana Posavec Krivec i djeca iz amterskog kazališta “Josip Badalić” Križ.
Dio eksterijera snimljen u Križu
Scenaristica i urednica: Marija Vuković Siriščević Redateljica: Tihana Kopsa Snimatelj: Dražen Petrač Montažerka: Irena Korpes
Kadrovi su snimani i na zagrebačkom Jarunu – nezaobilznom u životu Božice Brkan
Emisiju Bilješke o jeziku pratite i s pomoću multimedijske usluge HRTi.
* * * *
Bilješke o jeziku stvarno su bilješke o različitim filološkim temama. Neke će biti zanimljive mnogima, a druge samo nekima. Meni su zanimljive sve jer govore o jeziku i o nevjerojatnome bogatstvu tema povezanih s njime, o iznimnim ljudima koji se jezikom bave s različitih znanstvenih gledišta. Počet ćemo s našim hrvatskim standardnim jezikom. Mnogi pitaju zašto materinski jezik uopće treba učiti kad svi znamo govoriti i svi se razumijemo. Doista, jezik kojim smo progovorili i naučili znamo. To je jezik naše uže zajednice, no jezik šire zajednice treba učiti. On je naš opći jezik, službeni, književni ili, kako se to u hrvatskome jezikoslovlju kaže, standardni , pojašnjava urednica emisije Marija Vuković Siriščević.
Audiozavršetak snimanja: autorica i urednica emisije Marija Vuković Siriščević i “tema” Božica Brkan
Fotografije sa snimanja priloga o kekavici Božice Brkan: Miljenko Brezak
Prenosimo presliku priloga Željka Maljevića u Novom sisačkom tjedniku od 19. travnja 2018. o gostovanju Božice Brkan u Stihovnici Siska, koju organizira Ogranak Matice hrvatske Sisak, a vodi pjesnik i književnik Siniša Matasović:
Božica Brkan 19. travnja gostovala je na 11. sesvetskom pjesničkom maratonu u Knjižnici Sesvete, na kojem su joj kao “dvadeset sedmoj predsjedateljici Republike stiha od 17. travnja do 30. travnja 2018. godine” na Stihotronu bile izložene knjige, pjesme i fotografije.
Stihotron, Knjižnica Sesvete, 19. travnja 2018.: autor pjesnik i voditelj Ivan Babić i pjesnikinja koju je odabrao za tron Božica Brkan / Fotografija Miljenko BrezakNa 11. Sesvetskom pjesničkom maratonu u Knjižnici Sesvete 19. travnja 2018. pjesme je čitala i Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak
Nije tema samo poezija: Božica Brkan, Davorin Žitnik, Davor Šajat, Lana Derkač, Lidija Bajuk i Sonja Žubović / Fotografija Miljenko Brezak
Naslovnica Novinara br. 1-2 / siječanj – ožujak 2018. od 19. travnja 2018.
Novinar, glasilo Hrvatskoga novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, broj 1-2 siječanj – ožujak 2018., – moguće i uopće posljednji tiskani broj! – na stranici 44. u rubrici NOVE KNJIGE – SVIJET MEDIJA objavljuje kritiku VLADIMIRA MATEKA zbirki pripovjedaka Umrežena i Život večni Božica Brkan, Acumen d.o.o. , Zagreb 2017.:
Gotovo da i nema godine da nas Božica Brkan otkako se je iz dnevnih redakcija otišla u mirovinu i hrabro prešla u nakladnike Božica Brkan ne obraduje nekom novom knjigom u izdanju obiteljske tvrtke, ali koja je u njenom većinskom vlasništvu. Potkraj 2017. godine objavila ih je čak dvije. I jedna i druga su zbirke kratkih priča (ukupno ih je 55) objavljivanih tijekom posljednjih dvadesetak godina u raznim listovima i časopisima, a dobrim dijelom i nagrađivanih na raznim natječajima. No, iako se obično kaže da pisci cijeloga života na različite načine pišu jednu te istu knjigu, ovdje to nije slučaj.
Razlika nije samo u jeziku kojeg autorica koristi: „Umrežena“ je napisana na štokavštini za koju bismo mogli nazvati i službenom da se u nju, s obzirom na tematiku o kojoj govori, nije umiješala i masa izraza koji pripadaju jeziku novih tehnologija i digitalnih proizvoda i profesionalnom žargonu onih koji ih koriste. S druge je strane „Život večni“, kako već i sam podnaslov kaže, „knjiga kajkavskih priča“. No, nije to bilo kakva kajkavština, to je danas već gotovo ugasla „kekavština“ autoričinog djetinjstva u Moslavini, pa je i zbog toga to vrijedan doprinos našoj (ne samo) dijalektalnoj književnosti.
Jezik u velikoj mjeri govori i o tematici. U „Umreženoj“, kako u predgovoru ističe sama autorica – sakupljene su „urbane kratke priče, izvaci o modernim ljudima, ženama ponajprije, o usamljenosti, otuđenosti, isključivosti, izgubljenosti u svakom smislu, okrutnosti u ubrzanome i sve više virtualnome globalnme svijetu. U kojem su svi kao umreženi, a zapravo sami kao nikad“.
Tome nasuprot u „Životu večnom“ stoji svijet maloga sela izgubljenog u vremenu i prostoru, u kojem zbog mentaliteta, običaja i teških karaktera pate i ljudi i životinje, u kojem se nekoga može umlatiti zbog pijane svađe oko zastave. Svijet u kojem se može stradati ni zbog čega i koji je po tome na neki način i „paradigmatična hrvatska priča o sudbini mnogih mjesta i njihovih stanovnika potkraj II. svjetskog rata i nakon njega“, kako je žiri uz ostalo obrazložio Nagradu Dubravko Horvatić za prozu, dodijeljenu 2015. priči „Crna trava“, koja se – zasluženo – našla i u ovoj knjizi.
Moglo bi se, naravno, o objema knjigama govoriti i kroz prizmu tzv. „ženskog pisma“. Činjenica da se događaji u većini priča opisuju kroz ženske likove ili barem iz njihove perspektive mogla bi opravdati i takav pristup. No, s obzirom na sve što su te priče zahvatile – u „Umreženoj“ su u pozadini, čak i tamo gdje ih se u početku ne očekuje – problemi tranzicije i recesije, društveno raslojavanje, ljubavni trokuti i razni oblici pomodarstva, dok se u „Životu večnom“ osim odraza prošlih vremena neprekidno isprepliću Eros i Tanatos – bilo bi krajnje nepravdeno ove dvije knjige Božice Brkan zatvoriti u isključivo u taj pretinac.
Na samom kraju, poruka potencijalnim čitateljima „Života večnog“: ne treba se bojati priča pisanih dijalektom. Da bi ih se razumjelo i uživalo u njima, potrebno je samo malo truda, kojeg će k tome olakšati na kraju svake priče priloženi rječnik manje poznatih izraza.
Stihotron je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete, tj. u Republici stiha (koja je svečano proglašena 20. travnja na 10. Sesvetskom pjesničkom maratonu),
na kojemu se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.
Dvadeset sedma predsjedateljica Republike stiha
od 17. travnja do 30. travnja 2018. godine
je suvremena hrvatska pjesnikinja Božica Brkan.
Božica Brkan rođena je 1955. u Okešincu u Moslavini. Živi u Zagrebu. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom i kajkavskim – moslavačkom kekavštinom. Osnovnu školu i gimnaziju završila u Križu. Na zagrebačkome Filozofskom fakultetu diplomirala je komparativnu književnost te poljski jezik i književnost, a diplomantica je i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Tri desetljeća radila je kao profesionalna novinarka, kolumnistica i urednica („Vjesnik“, „Večernji list“) u različitim medijima. Osobito su je zanimale teme vezane uz komunikaciju, tržište i baštinu. Predavala je stilistiku u medijskoj komunikaciji na komunikologiji na Hrvatskim studijima (2009.—2011.). Osnivačica je, urednica i autorica internetskih magazina Oblizeki i Živi selo.
Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva te suosnivačica Hrvatske udruge potrošača i Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Pod pseudonimom Bianca Brandon objavila je niz visokonakladnih ljubavnih romana. Autorica je, koautorica i urednica časopisa i knjiga različite tematike, a među ostalim i četrdesetak visokonakladnih i na svjetske jezike prevedenih kuharica („Hrvatska za stolom“, „Slastice u Hrvata“, „Mediteran za stolom“ itd.) i drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa te internetskih portala, koji promiču svakidašnju kulturu stola. Među ostalim, puno je desetljeće bila scenaristicom Vegetina TV-serijala „Male tajne velikih majstora kuhinje“.
zbirku kajkavskih pjesama „Vetrenica ili obiteljska arheologija“ (1990.)
izbor novinskih feljtona „Enciklopedija špeceraja“ (1990.)
roman „Lift ili politička melodrama“ (1993.)
zavičajnu čitanku „Oblizeki – Moslavina za stolom“ (2006.),
knjigu pjesama „Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme“ (2011.)
knjigu pjesama „To Toni – Molitva za tihu sućut“ (2011.)
knjigu pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“ (2012.)
roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“ (2012.)
knjigu pjesama i odabrane proze s opsežnim rječnikom „Kajkavska čitanka Božice Brkan“ (2012.)
pjesničku zbirku “Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013.” (2014.)
roman „Ledina“ (2014.)
zbirku kratkih priča „Umrežena“ (2017.)
zbirku kratkih priča „Život večni“ (2017.)
Nagrade i priznanja:
Dobitnica nagrade novinske kuće Vjesnik za mlade novinare „Zvonimir Kristl” za reportažu (1980.),
godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka” za najbolje uređen podlistak-prilog za 2000. – „Vrt “ „Večernjeg lista“
dr. Joža Skok uvrstio joj je više pjesama u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća „Rieči sa zviranjka“ (1999).
u „Kajkavsku liriku Moslavine“ (2009.) dr. sc. Dražen Kovačević uvrstio joj je deset pjesama,
prva nagradu na natječaju „,Mate Raos“ Ogranka Matice hrvatske Vrgorac 2011. za priču „Umrežena“.
roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“ na natječajima VBZ-a 2010. i Ogranka Matice Hrvatske Osijek 2011. odabran je u uži izbor, a na T-portalovom natječaju uvršten među 11 kandidata za najbolji roman napisan na hrvatskom jeziku u 2012. godini,
monodrama „Strela boža vute pukla“ nagrađena je na Susretima hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ u Križevcima (2011.)
finalist za nagradu „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike u 2012. za zbirku pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“
prva nagrada na natječaju za kratku priču satiru „Slavko Kolar“ na Danima Slavka Kolara 2012. u Čazmi za priču „Svojih tijela gospodari“
druga nagrada za djelo Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013. VI. na trienalnom književnom natječaju Pasionske baštine i DHK na temu Muke, dodijeljena na 22. svečanosti Pasionske baštine 2013.
nagrada “Katarina Patačić” za najbolju kajkavsku knjigu u 2012. godini pjesničkoj zbirci „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“
druga nagrada Pasionske baštine 2013. za djelo Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013.
Agencija za odgoj i obrazovanje 20. veljače 2015. godine odobrila je uporabu “Kajkavske čitanke Božice Brkan” kao pomoćnog sredstva u nastavi hrvatskog jezika u svim razredima u svim srednjim školama
3. nagrada “Dubravko Horvatić” za prozu za kajkavsku priču “Crna trava” objavljenu 2014. u tjedniku Hrvatsko slovo.
nagrada časopisa “Kaj” za pjesmu “spod joblaki i spod zvezdi” na 34. Recitalu suvremenoga kajkavskoga pjesništva “Dragutin Domjanić” u Svetom Ivanu Zelini 30. svibnja 2015.
finalist za nagradu „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike u 2015. za roman „Ledina“