U najavi na svojem fejsu Božica Brkan poslije snimanja emisije je napisala:
Prijedlog za slušanje! U emisiji “Na kraju tjedna” na Trećem Hrvatskoga radija u subotu, 7. travnja 2018. u 11,15 sati imam čast gostovati kod stvarno maštovitoga i ambicioznoga kolege Tomislava Šovagovića (tonski snimatelj Jurica Novosel, urednica Nevenka Dujmović). A teme? A što nisu!? Književnost, novinarstvo, Kolumbija, kajkavski, nadahnuće, natječaji… sve do ljubića i ljubavi. Jamčim jedino: zanimljivo! A poslije, molim, da parafraziram Tadijanovićevu “Da sam ja učiteljica” – uzmogne li, neka svatko javi što je čuo…
Uvod pjesnika i izdavača u knjigu Encuentros. Poesía Croata Contemporánea. Bogota: Editorial Escarabajo, 123 str.; izabrala i prevela Željka Lovrenčić.
S velikim zadovoljstvom zamjećujemo da se na španjolskome jeziku pojavila knjiga Encuentros – poesía croata contemporánea (Susreti – suvremena hrvatska poezija), izbor pjesama nekolicine najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Izbor i prijevod potpisuje istaknuta hrvatska književnica, esejistica, prevoditeljica i istraživačicaŽeljka Lovrenčić koju sam imao zadovoljstvo upoznati u Santiagu, u okviru svog projekta U potrazi za pjesnicima, zahvaljujući čileanskom pjesniku Teodoru Elssaki.
Taj mi je projekt otvorio čarobna vrata Iberoameričke zaklade u koju sam došao jedne večeri u društvu nekolicine čileanskih pjesnika. U njoj su hrvatski pjesnici Boris Domagoj Biletić i Mladen Machiedo čitali svoje pjesme na hrvatskome, a Željka u svome prijevodu na španjolski. Premda sam bio zadivljen poezijom koju sam čuo, nikada mi ne bi palo napamet da ćemo nakon pet godina u Kolumbiji, u Bogoti, u Nakladi Skarabej (Editorial Escarabajo) objaviti isto takvo blago kao što je bilo ono koje sam slušao one noći. (Sve to zahvaljujući neumornom Željkinom radu i njenome promicanju poezije svoje zemlje na drugim područjima).
Eduardo Bechara Navratilova s knjigom / Fotografija Božica Brkan
Čitati stranice ove knjige isto je kao nalaziti se u brodu koji se ljulja na valovima Jadranskoga mora jedne večeri dok je obzorje narančaste boje, staviti na leđa bocu, pričvrstiti utege za balast oko pojasa, metnuti u usta regulator zraka i baciti se na leđa u vodu, u potragu za tim blagom. Ne radi se o kovčežiću punom dragulja, ukrašenom dragim kamenjem koji je neki ronilac ukrao na nekom području u Novome svijetu; radi se o čistoj fauni.
Uroniti poput ronilaca u to more znači ući u svijet gdje ćemo pronaći blistave koralje, dom nekih morskih bića koja nam u dubinama pokazuju svoj svijet. O tome pjeva Drago Štambuk u svojoj pjesmi Spalatum dok spominje Split i njegovu Dioklecijanovu palaču, smještene nasuprot Jadranskog mora.
Ivan Babić nam pak govori o bojama…
Svaki pjesnik priča neku svoju priču, sabire neke životne događaje zbog kojih ljudi uranjaju u situacije iz kojih teško pronalaze izlaz. Čini se da Boris Domagoj Biletić razmišlja o samome sebi, o nekoj dragoj ženi i onome što ga okružuje.
Tomislav Marijan Bilosnić, spominjući Afriku u pjesmi Crnac u kapi rose, nastavlja pričati o istome moru, odnosno mjestu iz kojega potječu sva bića s ovoga svijeta.
Neda Miranda Blažević-Krietzman u pjesmi Tajno blago pjeva o blagu koje pronalazi u svome moru.
Dok upoznajemo more ovih pjesnika, također možemo baciti pogled na ono što ih okružuje i zaključiti da smo, kao što je rekao Borges, usprkos daljini koja nas dijeli, ipak svi jednaki. Smrt, ljubav, vrijeme, osnovne su teme kojima se bave ljudi na bilo kojoj strani svijeta, koliko god različiti bili. Božica Brkan nam to jasno daje do znanja u pjesmi Vermut. Isto je razvidno u pjesmi Dunje Detoni-Dujmić naslovljenoj Bez pretjerivanja, molim.
Kod Nikole Đuretića na vidljiv način pronalazimo vezanost uz prolaznost vremena. Na kraju nam ostaju lijepa iskustva dok se ona druga brišu premda se i ono dobro u konačnici pretvara u opalo lišće.
Ernest Fišer u svojoj pjesmi Vrijeme buduće ili vrijeme ničije spominje upravo uspomene, sada pretvorene u opalo lišće. O vremenu govori i u pjesmi Misterij šutnje.
Slavko Jedričko ide još dalje. Govori o ciklusima koji vladaju u prirodi i posljedicama koje njihovo ponavljanje ostavlja na nas.
Tomislav Milohanić nam u pjesmi Ogrebotina iznutra, izvana ukazuje na dvojnost vanjskoga i unutarnjeg, na rane koje se zacijele na koži, ali ipak ostaju u našoj duši.
Luko Paljetak kreće istim putem u pjesmi 3 kad govori o mladosti i o tome kako sve gubi svoj sjaj.
Božica Brkan i Željka Lovrenčić s knjigom po povratku u Hrvatsku iz Kolumbije / Fotografija Miljenko Brezak
Kao u svim slikama koje pokušavaju oponašati stvarnost, tako i kod svakog od zastupljenih pjesnika otkrivamo njegove težnje i boli. Težnje i boli, koje nam, čini se, pomažu u pronalaženju sebe samih.
Ovo je, dakle, mali prikaz jednoga mora koje se preko svih svjetskih voda povezuje s našim. Ostavljam vas da sami ronite i pronalazite odraze svojih vlastitih blaga.
Prijevod: Željka Lovrenčić
20180404
Tekst je 13. travnja 2018. objavljen u “Hrvatskom slovu” na 22. stranici u rubrici Hrvatska književnost
POŽEGA – Predstavljanjem knjige kratkih priča “Umrežena” te kajkavske zbirke “Život večni” književnice Božice Brkan jučer su završeni Dani matice Hrvatske u Požegi, višednevna manifestacija u organizaciji požeškog Ogranka Matice hrvatske. Uz autoricu, o knjigama je na promociji u Gradskoj knjižnici i čitaonici govorio i Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika.
“Osobito mi je drago što ove Dane završavamo s gostovanjem prije svega, jedne sjajne osobe koju sam imala čast upoznati u Požegi prije 21 godinu kao tadašnju urednicu Večernjakovog priloga “Vrt”. Bilo mi je čast raditi s tako vrsnom novinarkom i urednicom od koje sam puno naučila.Večeras smo se okupili kako bi predstavili Božicu kao književnicu,” rekla je uvodno Ljilja Marić, predsjednica požeškog ogranka i nekadašnja autoričina suradnica u Večernjem listu Uz svoj bogati novinarski staž, Božica Brkan poznata je ponajviše kao autorica brojnih, visokonakladnih kuharica, kolumna i blogova koji su joj priskrbili naziv “čuvarica baštine”. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom ali i zavičajnim, kajkavskim, moslavačkom kekavicom. Njena proza i poezija nagrađivane su brojnim nagradama, objavljivane u časopisima i antologijama te prevođene na engleski, njemački, španjolski, bugarski i esperanto.Najnovija knjiga kratkih priča “Umrežena”predstavljena je s zbirkom kajkavskih priča “Život večni”.
Božica Brkan je osobena kreativna ličnost u našem književnom i javnom životu, naglasio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović koji je s jednakom predanošću govorio o obje zbirke “Mi smo jedno vrijeme imali tendenciju da se književno stvaralaštvo na narječjima stavlja u drugi plan kao slijepi kolosijek, kao nešto što je retrogradno, arhivirano i preživjeli te da se svim kapacitetima afirmira ono pisano na standardu. Nakon demokratskih promjena oslobodili smo se tih predrasuda i vraćamo se koliko je moguće u afirmaciji književnog stvaralaštva na sva tri hrvatska narječja – kajkavskom, čakavskom i štokavskom. Brkan je pokazala da se na jednom gotovo izumrlom narječju, idiomu, mogu stvarati književna djela vrlo visoke umjetničke vrijednosti ako zato postoji književni talent,” naglasio je Vidmarović govoreći o zbirci “Život večni”.
Naravno, dodao je, Brkan piše i na standardu i to vrlo dobro i vrlo vješto, u duhu postmodernizma.”U ovoj knjizi Umrežena, koja je rezultat suvremenog doticaja se elektronskim medijima možemo vidjeti novi rječnik koji se bazira na engleskim oblicima, ali ono što je važno to je da su ove dvije knjige, jedna na kajkavskom idiomu, jedna na supermodernom hrvatskom standardu vrlo bliske sadržajem i porukom. Osamljenost, nestajanje, otuđenost kao dio naše samobitnosti i realitet našeg života vidi se i u jednoj i u drugoj knjizi,” rekao je Vidmarović.
“Priče u zbirci “Umrežena”, svaka od njih ima svoju osobnost, svaka šalje duboko egzistencijalna pitanja, a pojedinačne sudbine ove knjige mogu biti svačije. Iz mnogih priča progovara usamljeni čovjek, čitatelj ga prati u svim njegovim svakodnevnim situacija od sjete na prošla vremena do zarobljenosti društvenim mrežama koje su nas uhvatile u mrežu fiktivnih prijateljstava i automatiziranih obrazaca površne komunikacije.Jezična virtuoznost i domišljatost je zadivljujuća, a iz priča se može prije svega iščitati ljubav za riječ uopće,” naglasila je moderatorica predstavljanja profesorica hrvatskog jezika u Katoličkoj gimnaziji Marijana Čorluka koja je ujedno i potpredsjednica požeškog ogranka Matice hrvatske.
“Ove dvije knjige su zapravo trebale biti jedna knjiga, no naprosto sam ih podijelila zbog jezika. Upisivala sam momente iz života, tužne, smiješne, a pisala ih i stoga što naprosto nema mnogo ljudi koji imaju vremena čitati dugačke teme, željela sam nešto zaokruženo ispričati da bi se to potom moglo tako zaokruženo i čitati. Kada govorimo o jeziku, on nije prepreka jer ako pišete iskreno, ako pišete o ljudskim osjećajima o događajima koji unatoč svojoj prirodi ljude uspiju natjerati da ih prežive, onda ćete vjerojatno naići na odjek kod drugih. Zato sam uvjerena da će i kajkavska i štokavska zbirka biti čitane,” rekla je o svojim zbirkama autorica Brkan. Prije promocije u Gradskoj knjižnici i čitaonici, Božica Brkan održala je i predavanje s radionicom na temu “Zavičajna i nacionalna baština u modernoj gastroponudi” u Poljoprivredno-prehrambenoj školi.
Video zapis Novinarski Razgovori BOŽICA BRKAN je isječak gotovo jednosatnog razgovora na Fra Ma Fu Festivalu koji je sa Božicom Brkan vodila Sandra Pocrnić Mlakar, na otvorenom, u parku Pustare Višnjica kraj Virovitice 10. rujna 2017.
Najavljujući događanja na Fra Ma Fu festivalu 2017. Sandra Pocrnić Mlakar je na portalu http://www.virovitica.net napisala uvodno:
“Dolazak Božice Brkan za Fra Ma Fu Festival veliko je priznanje i za festival i za Viroviticu. Božica Brkan je pjesnikinja, književnica i nagrađivana novinarka, osnivačica bloga Oblizeki, dugogodišnja urednica Večernjakova priloga Vrt, autorica Enciklopedije špeceraja i zavičajne čitanke Moslavina za stolom. Zbog svog znanja o gastonomiji i enologiji, poljoprivredi i gospodarstvu te zbog velikog iskustva u pisanim medijima, rado je viđena članica žirija za dodjelu i gastronomskih i agronomskih i novinarskih nagrada, svih disciplina koje se demonstriraju na Fra Ma Fu festivalu…
…Poezija to go je između ostalog i radijski serijal kroz koji se družimo s pjesnikinjama i pjesnicima i to ponedjeljkom u 21 sat na #DABplus#DABradio#digitalradio Radiju 808. Autorice i autori nakon kraćeg razgovora sami interpretiraju vlastite pjesme. Čista poezija na Radiju 808! U ovoj smo emisiji ugostili pjesnikinju leeeegendarnu Božicu Brkan. Kako Božica piše? Kako gospođa Brkan čita? Kako Božica Brkan interpretira vlastite pjesme? 😀 Autorica i voditeljica emisije je književnica Sonja Zubović a za vas sve zaboravne, one koje je oplela južina, spriječio snijeg, poledica ili jednostavno niste imali struje….tu je naš jedinstveni podcast i slušanje čiste poezije na zahtjev! Press play.
Poezija to go je između ostalog i radijski serijal kroz koji se družimo s pjesnikinjama i pjesnicima. Autorice i autori nakon kraćeg razgovora sami interpretiraju vlastite pjesme. Čista poezija na Radiju 808! U ovoj smo emisiji ugostili pjesnikinju leeeegendarnu Božicu Brkan. Autorica i voditeljica emisije je književnica Sonja Zubović
Božica Brkan kod Sonje Zubović / Fotografija Miljenko Brezak
O novom prilogu moslavačkoj kajkavijani, knjizi kajkavskih priča“Zivot večni” Božice Brkan Đuro Vidmarović piše u rubrici Hrvatska književnost u“Hrvatskom slovu” broj 1194 od 9. ožujka 2018
U “Vijencu” broj 626 od 1. ožujka 2018. / str. 12 u rubrici Književnost Ljerka Car Matutinović piše o knjizi kajkavskih priča “Život večni” Božice Brkan.
Književnice Željka Lovrenčić i Božica Brkan od 3. do 11. ožujka 2018. boravile su u Bogoti gdje je predstavljena knjiga Encuentros (Susreti), izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika. Pjesme je izabrala i prevela Željka Lovrenčić
Za ovu panoramu Željka Lovrenčić odabrala je sedam pjesama Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Božice Brkan, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka.
Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo, a urednik joj je poznati kolumbijski pjesnik Eduardo Bechara Navratilova koji je napisao i predgovor naslovljen Baciti se u more hrvatske poezije. U njemu, između ostaloga, navodi da je izuzetno zadovoljan što je u njegovoj zemlji objavljena mala poetska antologija suvremenih hrvatskih pjesnika. Hrvatsku je poeziju u prijevodu na španjolski čuo 2013. godine u Santiagu de Chile kad su se Boris Domagoj Biletić, Željka Lovrenčić i Mladen Machiedo predstavili u Iberoameričkoj Zakladi kojoj je na čelu čileanski pjesnik Theodoro Elsacca.
Bechara Navratilova je pravnik i književnik te voditelj projekta U potrazi za pjesnicima. Putuje Latinskom Amerikom tražeći pjesnike, te prikuplja novčana sredstva za djecu oboljelu od raka. Osim pjesama, u knjizi su objavljene i fotografije rodnih mjesta zastupljenih pjesnika kako bi se Hrvatska promovirala i slikom, a ne samo riječju.
Poetska zbirka koja je izazvala prilično zanimanje, predstavljena je na tri mjesta. Dana 8. ožujka Eduardo Bechara, Željka Lovrenčić i Božica Brkan bili su u poznatoj knjižari Luvina u središtu Bogote čiji je vlasnik Carlos Torres. Vrlo zainteresirana publika slušala je pjesme Božice Brkan na hrvatskome i španjolskome i postavljala pitanja o hrvatskoj poeziji, kulturi te ona općenita o našoj zemlji.
Istoga je dana navečer na kultnome mjestu bogotanske kulture, u dvorani srednje škole Colegio Nacional koju su pohađali mnogi kolumbijski književnici i predsjednici Republike, održano drugo predstavljanje koje je vodila pjesnikinja i sveučilišna profesorica Margarita Lozada Vargas. Predstavljeno je svih dvanaestero pjesnika te pročitana po jedna pjesma svakoga od njih, uz popratne fotografije autora. Posebno se predstavila Božica Brkan čija je poezija čitana na španjolskome i hrvatskom jeziku. Željka Lovrenčić odgovarala je na pitanja voditeljice vezana uz suvremenu hrvatsku književnost i poeziju. Eduardo Bechara je govorio o svojim utiscima o objavljenoj knjizi i odabranim autorima. Među publikom isticali su se kolumbijski pjesnik i profesor Federico Díaz Granados te čileanski pjesnik i sveučilišni profesor Enrique Winter koji trenutačno radi na poznatome kolumbijskom privatnom sveučilištu Los Andes.
Treće predstavljanje održano je u petak 9. ožujka pred mnogobrojnom publikom u vrlo posjećenoj knjižari i antikvarijatu Balzac. O knjizi su govorili Eduardo Bechara i Željka Lovrenčić. Pjesme je na španjolskom čitala Margarita Lozada Vargas a na hrvatskom Božica Brkan.
Osim predstavljanja knjige, hrvatske su književnice posjetile Sveučilište Los Andes i srednju školu Colegio Nacional. Dogovorena je daljnja suradnja s kolumbijskim književnicima i mogućnost nastupa na najvećem pjesničkom festivalu u Bogoti kojemu je glavni organizator pjesnik Federico Díaz Granados.
Uvod pjesnika i izdavača u knjigu Encuentros. Poesía Croata Contemporánea. Bogota: Editorial Escarabajo, 123 str.; izabrala i prevela 
