Satira “Svojih tijela gospodari” Božice Brkan u zbirci “Prvih dvadeset uboda”

PRVIH DVADESET UBODA, naslov je zbirke kratkih priča satira, koju je upravo izdala Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma (urednici Vinka Jelić-Balta i Slađan Lipovac).

IMG_2075 naslovnica

 

 

 

 

Ta knjižnica od 2002. održava kulturnu manofestaciju Dani Slavka Kolara, a od 2012. ju je proširila i natječajem za kratku priču – satiru, “čime se svrstala uz bok sličnih festivalskih događaja na nacionalnom nivou, budući da je odaziv autorica i autora iz godine u godine sve veći, a Dani se pokazuju kao sretan spoj tradicije i suvremenosti, kao hommage Slavku Kolaru, ali i kao vrlo živo mjesto suvremene pisane satirične riječi”.

Od devedesetak priča koliko godišnje pristiže na ocjenjivanje, desetak odabranih objavljuje se na interenetu, a bijenalno se i ukoričuje u knjigu. U prvoj su knjizi najbolje priče iz godišta 2012. i 2013.

S veseljem ističemo da zbirka počinje kratkom pričom – satirom SVOJIH TIJELA GOSPODARI Božice Brkan, prvonagrađenom na prvom čazmanskom natječaju 2012.

IMG_2077 str. BB satire1Link:

http://www.gradska-knjiznica-cazma.hr/index.php/natjecaj-za-kratku-pricu-satiru-slako-kolar

http://www.zarez.hr/clanci/svojih-tijela-gospodari

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEica_Brkan

 

Roman “Ledina” Božice Brkan predstavljen u Gradskoj knjižnici u Dugom Selu

Na poziv Aleksandra Antolovića, ravnatelja dugoselske Gradske knjižnice u Dugom Selu je u književni petak, 30. listopada 2015. predstavljen najnoviji roman Božice Brkan  “Ledina”. Uz autoricu o romanu su uobičajeno nadahnuto i neponovljivo govorili kolege Đuro Vidmarović i Maja Matković, a erotično kupanje na mjesečini iz “Ledine” interpretirao je Želimir Novak. ustrajni interpret tekstova Božice Brkan.12189927_10204860922834147_8944338949335308337_n-112191651_10204860924514189_3226971986197314166_n

 

Moslavački književnici Božica Brkan i Đuro Vidmarović u Kloštu Ivaniću

Na trodnevnoj izložbi “Naših pet godina” Udruge “Prijatelji Kloštra” u Kloštru Ivaniću, jednom od važnih duhovnih, kulturnih i povijesnih središta Moslavine unatrag više od devet stoljeća, u nedjelju 25. listopada 2015. književnica Božica Brkan prigodno je čitala kekavske pjesme iz zbirke “Vetrenica, obiteljska arheologija” – “slika”, “ladlin”, “smesni kru”, “oporuka” i “vetrenica” , a kolega književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović,  pročitavši “molitvu”, govorio je o važnosti moslavačkoga kulturnog identiteta, posebice književnosti i jezika, te je predstavio  rad njihove moslavčanke Božice Brkan. (mb)

IMG_0307IMG_0373 1

Knjige Božice Brkan u knjižnici Sveučilišta Lomonosov u Moskvi

Novinar i lektor hrvatskoga u Moskvi Slobodan Kadić objavio je 22. listopada 2015. na svojoj Facebook stranici Slobodan Otrov Kadić: 

Lomonosov“Od jučer, veliku knjižnicu najvećega ruskog sveučiišta Lomonosov (MGU – Moskva) – krasit će i knjige naše poznate spisateljice Božica Brkan te najnovije izdanje vrhunskog Gastronautovog vodiča “100 vodećih hrvatskih restorana” naše Karin Mimica. Djelatnici biblioteke zahvaljuju Božici i Karin i nadaju se da ih i u budućnosti neće zaboraviti!”
BB knjige u Lomonosovu

Autorica i izdavač zahvaljuju.

Podsjećamo da se knjige Božice Brkan od 2014. nalaze i u Nacionalnoj knjižnici Australije (National Library of Australia) u Canberri.”

“Naj kvariti zabavu ludem” na krapinskom Recitalu

I pjesma “naj kvariti zabavu ludem” Božice Brkan objavljena je u zborniku “Me senje nemre ni mesečina zeti” sa 56, a sa još 33 izvedena je na Recitalu kajkavske poezije Krapina 2015. u srijedu navečer, 9. rujna 2015. Maestralno ju je pročitala dramska umjetnica Biserka Ipša. Od 227 pjesama pjesme je odabirao ocjenjivački sud predsjednik Radovan Novina te članice Zorica Klinžić i Dragica Ferjanić.

12011285_10204590911524033_1171042054474741441_n
Pjesmu “naj kvariti zabavu ludem” Božice Brkan čita dramska umjetnica Biserka Ipša / Klik za videozapis: https://www.youtube.com/watch?v=GV85vxKWz5w

U Tjednu kajkavske kulture Krapinski festival slavi 50. obljetnicu, a recital je dvadesetak godina mlađi, pa je bilo osobito svečano. Čak je sedam glumaca – uz Biserku Ipšu i Marija Borić, Denis Bosak, Hana Hegedušić, Kristijan Potočki, Silvio Vovk i Ronald Žlabur – govorilo pjesničke tekstove iz svih kajkavskih krajeva, a na pozornici su im se pridružile i kajkavske doajenke kajkavijane Nada Klašterka i Smiljka Bencet. Priredbu je vodila Tanja Baran, a glazbeni su gosti bili Mikulić i Toni Eterović.

Prema mišljenju mnogih, ovogodišnji je recital bio najuspjeliji dosad.

Božica Brkan istražila zavičajne kajkavske govore u modernim medijima

Na 14. znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” u okviru Tjedna kajkavske kulture u Krapini, 7. rujna 2015. među dvadesetak izlaganja je i ono Božice Brkan “Zavičajni kajkavski govori u modernim medijima”. Književnica i novinarka oslonila se na dugogodišnje praćenje medija i anketu sa pedesetak utjecajnih novinara, urednika, književnika. Ukratko, spoznaje su vrlo porazne uopće o zavičajnim govorima u medijima, čak i lokalnima, napose kajkavskima. Dobrim je primjerima istraživačica navela Slobodnu Dalmaciju i Novi list te zanimljive primjere s različitim govorima iz reklama Zagrebačke pivovare i Hrvatske lutrije.

1661076_10204578050682520_3961764108003317851_n-1
Božica Brkan tijekom prezentacije teme “Zavičajni kajkavski govori u modernim medijima”

Na skupu su govorili i: prof. dr. Alojz Jembrih o temi kajkavski Evangeliom(i) Cirkve zagrebečke i Horvaczko Evangeyelye (1732.), Ivana Jakopiček o sinonimskom nizu u Belostenčevim propovijedima, mr. sc. Ivan Zvonar o najstarijim i starijim kajkavskim božićnim pjesmama, dr. sc. Alojzija Tvorić Kučko o kajkavskim božićnim pjesamama u molitvenicima iz 19. st., Lidija Bajuk o odjecima mita u pripjevima kajkavskih tradicijskih napjeva, msg. Juraj Kolarić o rječniku Međimurske kajkavske biblije iz 1914., dr. sc. Ivana Klinčić o leksikografskoj obradi i interpretaciji koprusa Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika, dr. sc. Martina Horvat o tvorbi složenica u hrvatskome kajkavskom književnom jeziku, d. sc. Marijana Buljan sa doc. dr. sc. Rajkom Furešom i prof dr. sc. Dubravkom Habekom o doprinosu Mirka Dražena Grmeka istraživanju kajkavskih prirodoznanstvenih tekstova (u povodu 15. obljetnice smrti), Mario Jembrih (a dodatno i prof. dr. sc. Alojz Jembrih) o tome zakaj smo dobili međunarodni ISO-kod za kajkavski književni jezik i odjecima, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek o modernism tokovima na temeljima tradicije u kajkavskom pjesništvu Ernesta Fišera, Krunoslav Puškar o osobnim imenima župe Miholec nekada i danas, prof. dr. sc. Đuro Blažeka zanimljivosti iz preloškoga kajkvskog rječnika, Željko Funda o lekturi u modernome kajkavskom jeziku, Ružica Gregurić o karakterima i tjelesnim obilježjima u kajkavskome leksiku, a Joža Horvat o frazemima u filmu “Tko pjeva, zlo ne misli”.

skf
Svi sudionici znanstvenog skupa

Također su predstavljeni i zbornik sa istoga znanstvenog skupa 2012. i 2013. i odličan “Rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice” Štefice Hanzir, Jasne Horvat, Božice Jakolić, Željka Jozića i Mije Lončarića, o kojem su govorili dr. sc. Mijo Lončarić, prof. dr. Marko Samardžija i dr. sc. Ivana Kurtović Budja.

Organizatori skupa su hrvatska udruga Muži zagorskogs srcaiz Zabora i Društo za kajkavskoga kulturnog stvaralašta iz Krapine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine.

B. Brkan u najnovijoj antologiji hrvatske kajkavske lirike u časopisu Most

Naslovnica MostU časopisu za međunarodne književne veze Most/The Bridge, DHK, broj 1-2/2015., od str. 8. do str. 68. (urednik časopisa Davor Šalat) gost urednik Ernest Fišer s popratnim uvodnim tekstom načinio je “Moderne kroatische kajkavische Lyrik” (prijevod Boris Perić) u koju je uvrstio i dvije pjesme Božice Brkan – MITTAGSSTUNDE (poldanica) i LETZTER WILLE (oporuka). Obje su pjesme objavljene u zbirci “Vetrenica ili obiteljska arheologija” (1990.).

U antologiji je 46 pjesma ukupno 28 pjesnika od 1900. do 2015.: Antun Gustav Matoš, Dragutin Domjanić, Fran Galović, Zvonko Milković, Miroslav Krleža, Tomislav Prpić, Nikola Pavić, Ivan Goran kovačić, Vinko Kos, Stjepan Bence, Božena loborec, ivan Golub, Vladimir Korotaj, Zlatko Crnec, Pajo Kanižaj, Ivica Jembrih, Ivo Kalinski, Stanislav Petrović, Ivan Kutnjak, Ernes Fišer, Zvonko Kovač, Božica Jelušić, Božica Brkan, Božica Pažur, Tomislav Ribić, Zdenka Maltar,Valentina Šinjori i Denis Peričić.

fb2fb

 

Osim u zbornicima, kajkavske pjesme Božice Brkan do sada je u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća “Rieči sa zviranjka” (1999.) dr. sc. Joža Skok uvrstio četiri, dok je deset pjesama dr. sc. Dražen Kovačević uvrstio u «Kajkavsku liriku Moslavine» (2009.).

Božica Brkan na 25. CROATIA REDIVIVI u Selcima na Braču

Osnivač Drago Štambuk i njegova ekipa ugostili su tradicionalno u Selcima, u spomen na paljevinu mjesta 9.kolovoza 1943., tridesetak pjesnika na manifestaciji Croatia rediviva Ča-Kaj-Što. Oliveat 25. smotre je Veselko Koroman, a na Zidu od poezije uklesani su stihovi prošlogodišnjeg pobjednika Ernesta Fišera. Umjesto pod zvjezdanim svodom, zbog prijetnje kiše posvećenici stihova tekstove su govorili u Crkvi Krista Kralja, sagrađenoj od istoga bijelog bračkog kamena kao i cijeli, kako domaćini kažu, selaški trg.

Božica Brkan govorila je unaprijed odabrane dvije pjesme iz svoje zbirke “Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013.”, Mala knjižnica DHK, Zagreb, 2014. – štokavsku “postaja XI: promatračica i konzumentica medija”i kajkavsku “postaja XV: molitva matere kristušove”.

IMG_5428

Klik na video zapis: https://youtu.be/f0sOvK5Velc

O “Ledini” Dragutin Pasarić u kolumni Moslavačkim krajem na webu Volim Ivanić

Drago Pasarić o Ledini Božice Brkan

unnamed (1)

Dugo me progonila, a onda odjednom probudila misao – kako ukratko predstaviti roman Božice Brkan Ledina („Acumen“, Zagreb, 2014.) Osobito je to izazovno jer pisan je kekavskim tam od Križa, zaprav z autoričinog rodnog Jokešinca, a dotikavle život negdašnjih graničarov z Česme. Bojao sam se, a bilo bi mi lakše, ako tekst napišem potpuno kajkavski – koliko će me, iako mi je blizak i „gospocki Ivanić razmeti“

Poprilično poznajem autoričin opus. No moram priznati tekst pozivnice na predstavljanje s upitom – je li to prvi roman o moslavačkoj povijesti? – stavio me na kušnju. Bit ću oprezan. Možda i nije. No dat ću mu čelnu poziciju. Zaslužuje to sustavnošću istraživanja, sadržajem kojega oblikuju dobrim dijelom ženski likovi (u posveti između ostalih piše i “dragim mojim pretkinjama”). Pisan je vrsnim književnim stilom. Značajka nad značjkama je već zaboravljeni jezik zavičaja. Kroz desetak naraštaja ( 21 poglavlje na 255 str.) nosi i do pomno čuvane intime obitejsku priču u nevjerojatnoj povijesnoj panorami dugoj tri stoljeća.

Onako za sebe da me ne čuju vrsni poznavatelji književnosti, upitao sam se – nije li se Ledina mogla nasloviti i Na Česme most (parafraza na roman nobelovca Ive Andrića Na Drini ćuprija). Ali već u ovoj rečenici potpisujem kapitualciju – da dobro je upravo Ledina. Konačno ledina je zemljišni prostor u očekivanju oživotvorenja. Božica Brkan dokazano zna vrlo dojmljivo ispuniti taj prostor, povezati recimo razmeđa u životu Vojne Krajine i Banske Hrvatske. O spašavanju glave, a ne svjetonazora u Drugom svjetskom ratu običnog vojnika da se i ne govori. Znakovito je poglavlje “Verige, križni puti, zagovori”. O tom vremenu osluškivala je i izvorna rodbinska svjedočenja. Jednostavno ledina personificira i brisani životni prostor u kojemu se treba snalaziti.

U prosudbi uvjerio me je razgovor s mojim srednjoškolskim profesorom, uvaženim povjesničarom dr.sc. Frankom Miroševićem. Uostalom knjiga je i djelo čitatelja. Dalmatinac s otoka Korčule u početku s malo napora, a poslije sasvim blisko, reče mi – stopio se s kekavskim tekstom s panonskog otoka Ivanića. Za njega roman je dokument vremena, pokazatelj povjesničaru što se sve može na književnim stranicama izravno naći u životu našeg seljaka i graničara. Jednostavno oživotvoruje kronološke činjenice i statističke podatke. I tako Moslavina ima svojim jezikom pisan roman i zanimljivu osobito blisku povijesnu čitanku.

Dragutin Pasarić