Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Ogranak Sisak, u broju 1-2/2018. (glavna i odgovorna urednica ĐurđicaVuković, pomoćnik urednice Siniša Matasović i urednik Andrija Tunjić) na 170 stranica uz brojne druge teme (npr. o Kvirinovim poetskim susretima) autore proze, drame, poezije (Branko Maleš, Borben Vladović, Krešimir Bagić, Monika Herceg, Slavko Jendričko, Franjo Nagulov, Darija Žilić, Marko Gregur, Tomislav Šovagović, Maja Gregl i drugi) te znanosti (Slavica Moslavac o tradicijskom graditeljstvu Moslavine i hrvatske Posavine) od str. 50. do str. 58. objavljuje i prilog najljepše je pisati pjesme Božice Brkan, pjesme: najljepše je pisati pjesme, Kontekst, reče mi prijateljica, šest miuta, stube u nebo, na rubu gnezda, ima lude i kurtasti pes.
Božica Brkan s pomoćnikom urednice Riječi Sinišom Matasovićem / Fotografija Miljenko Brezak
28.Croatia rediviva ča-kaj-što održana je u petak 10. kolovoza 2018. na otoku Braču na selačkoj Pjaci. Na tome, kako ga je opisala Vjekoslava Jurdana, svojevrsnome pjesničkom hodočašću, na čakavici, kajkavici i štokavici svoje su pjesme govorili pjesnici Luko Paljetak, Božica Brkan, Tomislav Domović, Vjekoslava Jurdana, Marko Gregur, RadovanTadej, Tomislav Čadež, Drago Štambuk, Zvonimir Sutlović, Katarina Jakšić, Vera Grgac,Ninoslav Žagar, Sanja Mošić, Tomica Bajsić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Danijela de MicheliVitturi, Stanko Krnjić, Anuška Kobal Paljetak i don Stanko Jerčić, Silvija Buvinić i Katarina Jakšić. Božica Brkan govorila je pjesmu Reč je moja vrčak, a ponovila i svoju programatsku Doveka.
Utemeljitelj jedinstvene pjesničko-jezične svehrvatske manifestacije pjesnik, diplomat i liječnik DragoŠtambuk otvorio je večer u svojem rodnom mjestu podsjećanjem na 75. obljetnicu paljenja Selaca. Nacionalni dramski prvak Dragan Despot prema tradiciji čitao je pjesmu MaslinaVladimira Nazora. Dramska umjetnica Anja Šovagović Despot izvela je iz KrležinihBalada Petrice KerempuhaBaba cmizdri pod galgami. Publici su se obratili i načelnik Općine Selce Ivan Marijančević te drugi visoki gosti i predstavnici pokrovitelja predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.
Za stolom 28. Croatia rediviva ča-kaj-što: don Andro Ursić, Dragan Despot, Anja Šovagović Despot, Ivan Zvonimir Čičak, Marko Gregur, Martina Gregur, Božica Brkan i Vera Grgac / Fotografija Miljenko Brezak
U časopisa Kaj, broj 1-2/2018. , na stranicama od 38. do 40. objavljena je priča «Pax aeternum», koju je Božica Brkan napisana na svojoj moslavačkoj kekavici.
Uz priču «Pax aeternum» Božice Brkan u ovom broju Kaja kao «prvi dio izabranih radova s 13. natječaja za kratku kajkavsku prozu – koji su 2017. u sklopu programa Jezična kajkaviana raspisali Kajkavsko spravišće i časopis Kaj» objavljeni su i tekstovi Denisa Peričića: Kak je Nikola Tesla prišel vu Varaždin (Faction fiction); Željke Cvetković: Milej za zutrešnjicu; Božice Jelušić: Prepisivači i popevači. (...) Svrha je natječaja sa suvremenoga stajališta reafirmirati kajkavski književni kotinuitet i proznu vrstu.»
Priča «Pax aeternum» je inače objavljena i u knjizi kajkavskih priča Božice Brkan «Život večni», Acumen, 2017.
Uz treću reprizu njezinog romana Ledina od18. do 22. lipnja od 09:30 do 09:55 u emisiji Radio roman na HR 3 Božica Brkan na svojem fejsu je napisala:
Podsjetnik! Mojim čitateljima i slušateljima koji stjecajem prilika još nisu uspjeli čuti svih pet nastavaka, a – osim knjige – nisam mogla poslati i snimljeno, HR 3 od ponedjeljka 18. lipnja 2018. treći put reprizira moju LEDINU kao Radio roman. Premijera je bila u prosincu 2015. Zahvalna i ponosna. Maja Gregl , hvala cijeloj ekipi! Idemo slušati!
Božica Brkan: LEDINA 1/5 Dramatizacija: Dubravko Torjanac Glazbeni urednik: Franka Meštrović Ton majstor: Srđan Nogić Redatelj: Dejan Šorak Premijera: 07.12.-11.12.2015. Urednica: Maja Gregl Uloge: Asja Jovanović, Dora Lipovčan, Damir Šaban, Slavica Knežević, Tena Nemet Brankov
Ledina je literarna rekonstrukcija života obitelji Brkan u više od tri stoljeća i desetak naraštaja.. Iz krhotina sjećanja i obiteljskih legendi te rijetkih dokumenata oživljavaju ženska svjedočenja o ljubavi i mržnji, ponosu, patnji i osveti. Autoričine pretkinje su Matija, koja krnju obitelj iz jednoga carstva dovodi u drugo kao u obećanu zemlju; Mara, koja zbog ljubomore i osvete postaje palikuća i bjegunica u Ameriku; Julča, koja se nosi s mužem bez nosa i sinom s grbom;Janča,koju udaju već u djetinjstvu i koja sinovom smrću ostaje sama na svijetu…
Na blogu uglednoga čileanskog književnika hrvatskih korijena već su prije predstavljeni i hrvatski književnici: Antun Branko Šimić, Božidar Petrač, Boris Domagoj Biletić, Veselko Tenžera, Vesna Parun, Davor Šalat, Miro Gavran, Vinko Kalinić, Drago Štambuk, Ante Zemljar, Mladen Machiedo, Željka Lovrenčić, Ivan Gundulić, Miroslav Krleža, Marko Marulić, August Šenoa, Ivo Andrić i drugi.
Branko Maleš, domaćin Siniša Matasović, Branko Čegec, Miroslav Mićanović i Božica Brkan u hotelu Panonija u očekivanju dolaska na Susrete ostalih kolega / Fotografija Miljenko Brezak
Prvi sam put gostovala na sisačkim Kvirinovim poetskim susretima prva tri dana lipnja 2018. i samo odličnim ocjenjujem druženje pjesnika vrlo različitih naraštaja i poetika, čitanje pjesama na više mjesta, predstavljanje knjiga, podsjećanje na odlične lokalne pjesnike koji više nisu s nama Josipa Severa i Tee Rimay Benčić.
Književna kava i na obali Kupe: Božica Brkan, Đurđica Vuković i Franjo Nagulov / Fotografija Miljenko Brezak
Ovogodišnja je priredba već 22., a uvjeravaju me kako je to nekad bilo i mnogo bolje, kako je grad kršćanskoga rimskog mučenika i zaštitnika Siska i aktualne esdepeovske vladavine o svojemu Danu doista, i na otvorenim prostorima uz Kupu, živio s Poezijom.
Laureat 22. Kvirinovih poetskih susreta Branko Maleš sa Plaketom Kvirin / Fotografija Miljenko Brezak
Organizator Matica hrvatska Ogranak Sisak počeo je s dodjelom priznanja pesnicima: Branka Maleša ovjenčao je Plaketom Kvirin, radom akademskoga kipara Zlatka Brkića, za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu, a Moniku Herceg za Početne koordinate, ocijenjene najboljom knjigom poezije autora do 35 godina objavljenu između dva Susreta. Dakako da nisu izostala obrazloženja, književni portreti lauretata i njihovi stihovi.
Poslije dodjele priznanja: pjesnici uz laureate / Fotografija Miljenko BrezakBožica Brkan čita svoju svoju novu pjesmu na kekavici bonanza jel pemo pak k cvenaričom televizora glet / Fotografija Miljenko BrezakDobroj atmosferi na Susretima pridonio je i svestrani Ivan Novak, muzičar, akademski slikar… / Fotografija Miljenko Brezak
Potom su se u Siscia jazz clubu i Matičinu prostoru stihovima predstavili pjesnici Božica Brkan (čitala pjesme: bonanza jel pemo pak k cvenaričom televizora glet, sve pasent, frčki, krijesnica), Maja Gregl, Marija Dejanović, Darija Žilić, Stanka Gjurić, Đuro Vidmarović, Miroslav Mićanović, Borben Vladović, Franjo Nagulov, Branko Čegec i drugi, uključivši se u ukupno više od stotinu sudionika koji su, kako je rekla Đurđica Vuković, začetnica priredbe, pjesničkim ugledom promicali Sisak i stvorili od njega grad pjesništva i pjesnika.
Đurđica Vuković na promociji nove knjige Siniše Matasovića/ Fotografija Miljenko BrezakPotpora na promociji nove knjige Siniši Matasoviću od kolega književnika Đure Vidmarovića, predsjednika DHK i Božice Brkan / Fotografija Miljenko Brezak
Održana je i kultna sisačka Stihovnica, odnedavno i uknjižena s dijelom stihova svojih gostiju. Odličan završetak 22. Kvirinovih poetskih susreta predstavljanje je izuzetno zanimljive knjige Tvoj novi dečko Siniše Matasovića, lidera sisačke poetske scene, izdanje također MH Ogranak Sisak.
Potpis autora za Božicu Brkan / Fotografija Miljenko Brezak
Božica Brkan na svojem fejsu 27. svibnja 2018. je napisala:
Dramska umjetnica Ljiljana Bogojević iz Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu na 37. Kaju, recitalu suvremenoga kajkavskoga pjesništva Dragutin Domjanić u Svetome Ivanu Zelini u subotu, 26. svibnja 2018. nezaboravno je interpretirala moju prvi put objavljenju pjesmu BONANZA ILI PEMO PAK K CVENARIČOM TELEVIZORA GLET među 30 izvedenih pjesama od 70 – s drugom pjesmom NEMREM SE PLAKATI – objavljenih u zborniku DOMOTOUŽJE prema odabiru ocjenjivačkgoa suda dr. Štefica Kamenarić-Filipović, dr. sc. Božica Pažur i dr. sc. Ivo Kalinski od ove godine 518 pristiglih pjesama 120 autora.
sedem si da bum televizor gledela kej bum drugo nemam drugoga posla morem gledeti kej god oču kej mi srce poželi ni ne znam kulko je kanalov štrocam bonanza bonanza
se se praši kak jašiju tararararararraaaraaaaa tararararararraaaraaaaa indijanski šari poniji kej naši posavci na gmajnu gda bi se puščali v galop repriza gleč kak se vidi da je snimano v studiju gleč kak ovo gleč kak ono gleč te farbe poslušaj špicu tararararararraaaraaaaa tararararararraaaraaaaa stari cartwright mali joe crnomajnasti adam i one debeli hoss na svojemu ranču ponderosa tam negde v amerike de je naša prebaba zanavek odmrčala sekud ti je denes kej te divji zapad samo kej ja ne jašim žnimi na ridžanu (gda sem štela susa bi mi i to dal) a dečki bi si si kupili čižme kaubojske špičoke z visoke peta i z špicplehi i z mamuza da su de imeli (ni v na-me toga bogme ne bilo)
negde još imam sliku kej su mi poslali (saki se je najnu potpisal) gda sem jim pisala da bi štela sliku kej gledim bonanzu pak su mi lepo otpisali i potle su jim si pisali čovek bi si mam mislil da su te film delali prijne doma i pri nas je bilo još takve kojnov i takve krav samo kej ne bilo takve rančov a sad i prinas ranče delaju ranch ove ranch one kej si če nemaš ranč
kej sem bila dete a sem štela biti kej velike cure još smo išli gore k cvenaričom televizora glet još je svet vujnem bil crnobeli (a ne kej denes kej i ponderosu v boje gledim) a kej je televizorov bilo v selu jen v domu kej se je zaklučaval v jormarček i de koji kej su kupuvali v na-me na zajem
dobro je dobro je si mislim dobro je kak god bilo navek bolše prelazilo kej v sakom vesternu kak spada kej v katekizmu najprvo i kej kak v tem našem socijalizmu de je navek trebalo biti bole se dogda bole več ne bilo
se ti se mam presveti v seh farba kej se ti je pak jel crno jel belo tararararararraaaraaaaa tararararararraaaraaaaa
Ana Horvat na svojoj je 3. tribini RAZGOVOR S PJESNIKINJOM u zagrebačkom KULTURNOM CENTRU MESNIČKA, Mesnička 12, 6. svibnja 2018. ugostila književnicu, novinarku, blogericu, urednicu i nakladnicu BOŽICU BRKAN. Književnice su razgovarale, a Božica čitala svoje pjesme, uz glazbu MAJE NEDIĆ. Među posjetiteljima bili su i predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović i veleposlanica RH u Bugarskoj Ljerka Alajbeg. Tribina će biti upamćena i po veseloj atmosferi s mnogo smijeha i aplauza publike i duhovitim odgovorima Božice Brkan.
Kolegica književnica i novinarka TimeAna Horvat iz gradišććanskoga Petrova Sela poslala mi je prikaz najnovijega broja Hrvatskog tjednika, tjednika hrvata u Mađarskoj od 10. svibnja 2018. s prikazom zagrebačkoga predstavljanja zbornika “Svi naši književni susreti I.” u kojem je na stranici 8. objavljena i moja pjesma Aritmetika. Baš sam vesela!
