Ovojeizmi ili vrlo rječit Mediteran bez teksta – Umjesto kave 17. veljače 2019.

Ne znam čitate li Novi list. Barem ponekad. Vrluda, možete ga smatrali i lokalnim, ali je drugačiji. Zato ga, ne samo ljeti u Malinskoj, kupujem subotom i nedjeljom bez izuzetka, pa kad izlazi dijalektalna Beseda ili neki meni temom blizak prilog. Ako ga danas niste otvorili, ubilježite si veliki propust. Jedan od rijetkih kulturnih priloga, možda i zadnji u dnevnim novinama uopće, nedjeljni tjedni kulturni prilog Novoga lista, Mediteran, godina XXIII. Broj 1204, s današnjim datumom, duboko me je dirnuo. Podsjetio na izbjeljeni, od cenzuriranih tekstova očišćeni Telegram, valjda iz 1971. (Imala sam 15-16 godina i milicajac Rade lako je na kiosku otkrio da je mala Brkanova kupila jedan od dva prispjela necenzurirana primjerka.) Mediteran me umije oduševiti i zanimljivim intervjuima, i kritikama, i tekstovima koje i kakve druge nakladnije mainstream dnevne novine uglavnom nemaju. Sad su na osam stranica, uz intervju Davora Mancea s Goranom Trbuljakom na 2. i 3. stranici, lažnoj dupleriti, verzalni I DALJE NE TVRDIM DA JE TO ŠTO RADIM UMJETNOST, ALI JEST KOMUNIKACIJA, o njegovom riječkoj izložbi, objavili šest bijelih stranica na kojima se višekratno ponavlja tekst, regular, primjerice: ovo pitanje staviti u novine zatim slijediti novinara/ i tražiti da prizna da ga je on napisao; zatimnovinarstvo rade drugi / ali novine radimo mi; zatim odjek ovog pitanja bit će veći od ovog pitanja / ako kupiš ove novine. Radi se o Trbuljakovim ovojeizmima 2.0 i konceptualnome Mediteranovu iskoraku. Dobra fora. Kakav manje je više! Čestitke! Ali, što mogu, mene je ponio aktualan, drugi, posve novinarski osjećaj, osjećaj komunikacije. Kao nad izbjeljenim Telegramom otprije gotovo pola stoljeća. Spremam ga u arhivu. A vi, ako dospijete, kupite današnji Novi list! Citiram još jednu: ovaj rad za koju godinu vrijediti će manje nego danas.

Psujemo, psujemo, užasno psujemo! – Umjesto kave 14. veljače 2019.

Daj, molim te, izbori se malo za dignitet psovke! – dobacuje mi moj M. dok nas obasipaju niskama tv psovki. Zvučnih. Nema ni ograničavajućega bipa ni zvjezdica. Slučajno je povod inače odlična, u međuvremenu i završena šestodjelna serija Uspjeh na HBO-u. Pa nemaš lika koji ne psuje! A dan prije gledali smo Brešanov Koja je ovo država ili već neki, u kinu. Prije toga političke analize, satirički komentari na tv, fejsu i tako redom pa saborsku psovačinu. Da se razumijemo, čujem i sebe, koja inače stvarno rijetko psujem i onda to ima razlog, nisam ni ja imuna, cijepljena protiv psovke. Pas mater kao točka ili neka druga interpunkcija. Nekreativne, poštapalice. Ma koliko bile ružne. Ružnoća ne nestaje s učestalošću. Kao da poružni i sve oko sebe. 

Organi i radnje

Trebalo bi to analizirati, po mojemu, posrijedi je sužavanje rječnika, sužavanje tema, sužavanje misli, pa ono što govorimo, psujemo, trebalo bi biti jaka riječi. Kao! Slika govori tisuću riječi, očito baš i ne, jer poslije slike – nemamo riječi. Parafraziram pjesnika: Ubi me prejaka riječ. Nekima je zacijelo i to psovka. Na fejsu, recimo, dobar mladi pjesnik prenosi inače odličnu pjesmu drugog pjesnika, pa dodaje da bi pjesma bila jednako jaka i bez organa. Čini mi se muškog. Ženski se u vicu ugledne književnice, šalje čovjeka ginekologu…, rasteže u opravdanje da se radi o karakteru.

Komunikološki vulgarizmi

Sa svojim sam studentima komunikologije Hrvatskih studija prije nešto godina stilistički analizirala zanimljive teme, različite -izme od dijalektizama i žargonizama do vulgarizama. Od toga kako riječ ulazi i izlazi iz mode, u javni prostor pa iz njega. Sjećam se jednoga tadašnjeg vrlo agresivnog primjera koji nije izlazio iz javnih usta – napaljen. Kad ste ga čuli? Od rijetkosti i začudnosti u međuvremenu je, izgubivši naboj, postao obična, olinjala, nezanimljiva riječ. Jedva da se još i čuje tu i tamo. Da sada stilistički obrađujem kletvu, ne bih sigurno zaobišla modu psovanja mlađih Hrvata na engleskome tipa fuck i fuck off. Misle li da ne zvuče psovački ili da ih samo rijetki razumiju? Sad padaju sami ogoljeli organi i radnje, imenice i glagoli. Tko još razmišlja o psovci kao karakterizaciji likova, kad – svi psuju. Još i dosadno i nemaštovito.

Znanstveno o psovkama u književnosti

Valjda baš zato što nisam neka psovačica – nije da sam čistunka – odabrala sam temu kako psovka i vulgarizmi iz svakodnevice ulazi u lijepu književnostza 13. Znanstveni skup kajkavskoga jezika, kulture i kroz stoljeća u Krapini 2014., a u uvodu sam pošla od Janka Polića Kamova i vlastitih kreativnih dvojbi. Čak mi je svojevrsno geslo bila pjesma Molitva sazdana gotovo od samih psovki. Ali – kreativnih. Preteživo citata! Tempi passati!

Božica Brkan

molitva

jebal te cucek šari kurtasti
i vrag te jebi
jeblo te kej ima i noge i roge
jeblo te onulko vragov kulko te je ludi vidlo
nevolice te krčile
zmija ti oči spila bog dej
črvi te jeli
pesi ti čreva razlekli bog dej
bog mi grej oprosti

(2.VI. i 18.X. 1986. te 13. I.1987.)

20190120 – 20190121 – 20190210 – 201902114

Linkovi

https://www.bozicabrkan.com/virtualna-psovka-nokautirala-taewondo-umjesto-kave-27-lipnja-2017/

http://www.fairpress.eu/hr/blog/2017/01/17/lana-ciboci-bozica-brkan-o-najgledanijim-tv-emisijama-u-hrvatskoj-na-televiziji-se-osobito-vidi-kako-nema-informacija-nultog-stupnja-objektivnih-ili-kvalitetne-razmjene-misljenja/

https://www.kajkavske-popevke.hr/trinaesti-znanstveni-skup/

https://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/30161-tjedan-kajkavske-kulture-2018-kajkavski-kroz-stoljeca.html

Putopis Nova moslavačka razglednica: villa romana na Sipčini Božice Brkan u časopisu Kaj

U Kaju, časopisu za književnost umjetnost i kulturu, dvobroj 5.-6. za 2018. Pedesetletnica Kaj 1968-2018 uz priloge iz suvremene hrvatske književnosti (Kovač, Jelušić, Weber) iz kajkavske književno-jezične baštine (Pajur) i druge teme, među radovima sa 11. natječaja za hrvatski književni putopis uz radove Denisa Peričića, Marijana Tomislava Bilosnića, Božidara Brezinščaka Bagole, Zvjezdane Jembrih, Božice Jelušić, Tomislava Šovagovića i Biserke Goleš Glasnović, objavljen je i putopis Nova moslavačka razglednica: villaromanana Sipčini Božice Brkan, nagrađen u Loboru na Danima Franje Horvata Kiša 2017. str. 126.-129. 

Početak putopisa Božice Brkan u Kaju
Početak putopisa Božice Brkan u Kaju
Naslovnica časopisa Kaj, broj 5.-6. iz 2018.
Naslovnica časopisa Kaj, broj 5.-6. iz 2018.

20190207 

Linkovi 

Kaj, sretan 50. rođendan! – Umjesto kave 30. studenoga 2018.

Sipčina – Umjesto kave 19. lipnja 2018.

Nagrada za putopis u Loboru

 

 

“Kak su trojica pesmu nosili” autorice Božice Brkan reprizno emitirana u baštinskoj emisiji Hrvatskog radija

26. veljače 2018.  na 1. programu Hrvatskog radija u ciklusu emisija “Iz narodne baštine kajkavskih krajeva” urednika i voditelja Ivice Ivankovića Božica Brkan pročitala je svoju priču “Kak su trojica pesmu nosili”, a koju je 2001. godine prof. dr. Miroslav Šicel uvrstio u svoju “Antologiju hrvatske kratke priče”.

Danas, 4. veljače još jednom je reprizno emitirana.

Božica Brkan i ivica Ivanković / Fotografija Miljenko Brezak

Panorama suvremenog hrvatskog pjesništva na njemačkom – Umjesto kave 2. veljače 2019.

Brojna i raznovrsna publika u dvorani DHK / Fotografija Miljenko Brezak

Od 77 u njoj uvrštenih, u petak navečer petnaestak i književnika i pisaca u Društvu hrvatskih književnika čitalo je svoje pjesme iz Panorame suvremenog hrvatskog pjesništva (Panorama der zeitgenössischen kroarichen Lyrik)Riječ je o dvobroju časopisa Most/ The Bridge, broj 1/2  2018. Autori su književnici i novinari Davor Šalat i Boris Perić, koji je pjesme i preveo.

Naslovnica časopisa Mot s Panoramom recentnoga hrvatskog pjesništva
Naslovnica časopisa Most s Panoramom recentnoga hrvatskog pjesništva, fotografija Lana Derkač

Ponos Društva tim svojim vrijednim izdanjem izrazio je predsjednik DHK Đuro Vidmarović ocijenivši ga jednim od najvažnijih književnih događaja u 2018. Osobito je pohvalio posao prevoditelja, koji je za Most već preveo i izbor kajkavske poezije te, dakako, hvaljene Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže.

Predstavljači autori Boris Perić i Davor Šalat te predsjednik DHK Đuro Vidmarović / Fotografija Miljenko Brezak

Jedan od odabranih pjesnika akademik Mladen Machiedo, s iskustvom antologičara (tri antologije talijanskih pjesnika na hrvatski i dvije hrvatskih na talijanski), govorio je o zamkama odabira i pjesnika i pjesama te o izazovima prevođenja poezije s hrvatskoga na druge jezike izrazivši nadu da nagrade za prevođenje neće zaobići prevoditelja Panorame.

Boris Perić / Fotografija Miljenko Brezak

Taj je dvobroj Mosta (zapravo knjiga na 450 stranica!)dosad otišao na 300-tinjak adresa po svijetu. Valja se ponadati da će i mjerodavni državni organi uvidjeti nacionalnu vrijednost ovakvih izdanja i pri financiranju, ali i za promociju Hrvatske i hrvatske književnosti u svijetu. I ne samo u krugovima kroatista i germanista. O tome govori i, također u Mostu objavljen, izbor hrvatske poezije na španjolskom Željke Lovrenčić sa 50 pjesnika,  iz kojeg je izraslo više i samostalnih knjiga izbora poput kolumbijskoga Encuentrossa 12 hrvatskih pjesnika pojedinih pjesnika te promocija i gostovanja hrvatskih književnika po svijetu.

Davor Šalat o knjizi / Fotografija Miljenko Brezak

Iako novinarima i kritičarima, sudeći prema njihovu izostanku s predstavljanja, njemačka Panoramanije osobito zanimljiva, za njome se već u književnim i kulturnim krugovima poprilično praši, ponajprije zbog toga zašto baš 77, zašto su ovi pjesnici ušli a neki drugi nisu i sl. Ili, kako je rekao Davor Šalat, glavni urednik Mosta i koautor pregleda, kako ni jedna panorama a nekmoli antologija nije zadovoljila nikoga, osim onih koji su u njoj. Rekao je kako je modernu hrvatsku poeziju dvojac promatrao od sredine prošloga stoljeća, ali u trenutku nastanka samo žive pjesnike (otad ih pet više ne bi ušlo), a među odabranima prema dobi je pola stoljeća – najstariji je Ivan Golub (1930), a najmlađi Siniša Matasović (1980).

Akademik Mladen Machiedo umjesto pjesme o iskustvu antologičara i prevoditelja te o poštovanju učinjenoga u Panorami / Fotografija Miljenko Brezak

Boris Perić podsjetio je kako je odabir pjesnika autorski, a izbor po pet pjesama izbor samih autora (osim na standardu i na čakavskom i kajkavskom, pa to više potpisujemo riječi akademika Machieda o strahopoštovanju prema izazovu prijevoda, pogotovo jer je dodatni motiv u stihovima zbog različitih poetika (a ovdje je 77 sa po pet pjesama!) mnogo toga često teško, a katkad i izravno neprevodivo. Eh, kad bi se u čast trudu Perića i Šalata, a i objavljenih pjesnika, našao koji germanist i poznavatelj recentne naše poezije (i sam pjesnik!?) pa da o tome napiše koju te da nam otkrije, kako se Perić našalio, je li to je uopće njemački.

Ernest Fišer čita svoju pjesmu / Fotografija Miljenko Brezak

Koliko mi znanje njemačkoga dopušta, nekako vjerujem da je i kajkavska pjesma iz zbirke Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013. (DHK, 2014.) postaja XV: molitva matere kristušove, koju sam čitala u petak u DHK, prevedena na Hochdeutsch!

Poslije predstavljanja: dio pjesnika koji su čitali svoje pjesme objavljene u Panorami / Fotografija Miljenko Brezak
Poslije predstavljanja: dio pjesnika koji su čitali svoje pjesme objavljene u Panorami / Fotografija Miljenko Brezak
Božica Brkan čita svoju kajkavsku pjesmu postaja XV: molitva matere kristušove prevedenu na Hochdeutsch/ Fotografija Miljenko brezak

20190202

Linkovi

B. Brkan u antologiji poezije hrvatskih pjesnika na njemačkom u Mostu

Most/The Bridge objavljuje 50 recentnih hrvatskih pjesnika na španjolskom

Encuentros ili 12 hrvatskih pjesnika na španjolskom u Kolumbiji – Umjesto kave 23. ožujka 2018.

B. Brkan u najnovijoj antologiji hrvatske kajkavske lirike u časopisu Most

Umjesto kave 18. listopada 2016.: Petrica Kerempuh govori Hochdeutsch!

 

Gradska poljoprivreda? Već i u Kisićevoj knjizi! – Umjesto kave 31. siječnja 2019.

Najnovija knjiga prof. dr. sc. Ivice Kisića Gradska poljoprivreda, predstavljena u srijedu 30. siječnja 2019. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiu Zagrebu, razuvjerila me da moja vrtnadvojba ponikla iz mojih seljačkih korijena i Krležina zarobljena mentaliteta dvokatnoga gradaili je vrt ili je grad odnosno tko se hoće baviti poljoprivredom neka ide na selo, ima i drugačija rješenja.

Prof. dr. sc. Ivica Kisić potpisuje knjigu na predstavljanju / Fotografija Miljenko Brezak
Prof. dr. sc. Ivica Kisić potpisuje svoju knjigu na predstavljanju / Fotografija Miljenko Brezak

Hvala mojemu dugogodišnjem suradniku iz Večernjakova priloga Vrt i njegovim predstavljačima i recenzentima koji su mi ovim originalnim djelom, uopće prvom takvom knjigom u našoj znanstvenoj literaturi, širom otvorili vrata u posve novo područje.

Za zaljubljenike i studente / Fotografija Miljenko Brezak
Za zaljubljenike i studente / Fotografija Miljenko Brezak

I ne samo meni! Preporučujem je hobistima koji uzgajaju povrće u zajedničkim gradskim vrtovima ili pak u loncima na balkonu.  I oni imaju odsada i domaći znanstveni temelj, a ne samo bjelosvjetsku neprevedenu literaturu ili Google, iako je knjiga ponajprije važan prilog popisu literature za Postdiplomski specijalistički interdisciplinarni studij Upravljanje gradom u koji je uključeno devet fakulteta i dva instituta (Agronomski, Arhitektonski, Edukacijsko-rehabilitacijski, Ekonomski, Fakultet političkih znanosti, Filozofski, Geodetski, Građevinski, Pravni te Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta i Ekonomskog fakulteta).

Moderator akademik Ferdo Bašić a prof. dr. sc. Ivicom Kisićem i prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom / Fotografija Miljenko Brezak
Moderator akademik Ferdo Bašić s prof. dr. sc. Ivicom Kisićem i prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom / Fotografija Miljenko Brezak

Moderator akademik Ferdo Bašić s prof. dr. sc. Ivicom Kisićem i prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom / Fotografija Miljenko BrezakOsnovan je 2006. kao dio naše europeizacije, kako rekoše, a u četiri naraštaja polazilo ga je prosječno po tridesetoro studenata. K tome, ne može se baš reći kako, izuzevši Zagreb, ima podršku većih hrvatskih gradova, iako studenti, kako bi stekli što više primjenjivih znanja, redovito imaju po četiri studentska obilaska gradova poput Ljubljane, Beča, Budimpešte, Bratislave, Milana…

Izuzetno zanimljivo izlaganje arhitekta i akademika, predsjednika HAZU Velimira Neidhardta / Fotografija Miljenko Brezak
Izuzetno zanimljivo izlaganje arhitekta i akademika, predsjednika HAZU Velimira Neidhardta / Fotografija Miljenko Brezak

I studij i knjiga, prema tvrdnji voditelja studija prof. dr. sc. Gojka Bežovana, dodana su vrijednost razvoju grada. O svojim aspektima govorili su i predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, rektor zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Borasi prof. dr. sc. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta. Taj faks, nekad stvarno na istočnome rubu grada, knjigu s ponosom objavljuje u svojoj 100. akademskoj godini. Svako od izlaganja bilo bi zanimljivo i korisno i šire saslušati i prenijeti, kao uostalom i recenziju akademika Ferde Bašića, profesora emeritusai predsjednika Znanstvenog vijeća o zaštiti prirode u HAZU  (recenzenti su i prof. dr. sc. Ognjen Čaldarević i izv. prof. dr. sc. Vesna Židovec).

Jestivo voće uz cese ima više uloga u gradskoj sredini / preuzeto iz knjige Gradska poljoprivreda

Kisić je pohvaljen za Gradsku poljoprivredu kao znanstvenu i znanstveno-popularnu literaturu, pisanu jasno i zanimljivo, a na 311 stranica ima čak 227 slika u boji, 27 tablica i 256 literaturnih izvora te vrlo korisno kazalo pojmova, što sve može dalje poslužiti znanstvenim istraživačima i radoznalcima. Uvodno opisuje povijest gradova i kvalitetu gradskoga života. Prisustvo bugarskog veleposlanika podsjetilo me kako sam kao mlada, još Vjesnikova novinarka pisala reportaže o vrtovima malih kuća, na kraju perspektiveiz popularnih šansona, po starome Trnju, nasuprot Nacionalne i sveučilišne i iza današnjega Agrama tražeći još postojeće stare zagrebačke vrtlare, bugare (koji su najčešće podrijetlom i bili Bugari!).

Zeleni krov ima primarnu misiju ublažavanja klimatskih promjena / Preuzeto iz knjige Gradska poljoprivreda

Kisić je zanimljivo opisivao istraživanja arhive, primjerice kaptolske, i ne tako davnih zelenih površine grada od parkova namijenjenih samo plemenitašima i crkvenim ljudima do Maksimira, prve park-šume namijenjene svima, do njiva u četvrtima oko današnje Narodne banke do Zrinjevca i Lenucijeve potkove, gdje su ne tako davno uzgajali kukuruz i povrće kao što danas čine između zgrada u Novom Zagrebu, na Jarunu i drugdje. Sve se više što iz ekonomskih i socijalnih razloga ili iskonske potrebe za zelenilom i prirodom zelene i balkoni, terase, a znalci tvrde kako nam je vrlo bliska – i bliža nego što mislimo! – neboderska, vertikalna proizvodnja hrane u gradu bez tla, i biljna i životinjska. Nužnost da se poveća količina hrane na ograničenim resursima te razvitak tehnologije vode nas sve do dronova koji diktiraju neprestance primjenu tehnologije za pojedine usjeve na pojedinim površinama.

Samo dio brojne publike / Fotografija Miljenko Brezak
Samo dio brojne publike / Fotografija Miljenko Brezak

Prof. dr. sc. Ivica Kisić kao pripadnik Zagrebačke agroekološke škole u znanstvenom i nastavnom radu posvećenom gospodarenju tlom i sustavima gospodarenja u poljoprivredi ostavio je dubok trag. Govori o tome i 11 objavljenih knjiga, 22 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama i 250 znanstvenih radova te više od 300 stručnih radova, studija odnosno ekspertiza koje se odnose na gospodarenje tlom, zaštitu i sanaciju tla. Koautori su mu 240 znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Japana, Kine, Litve, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, SAD i Velike Britanije! Dobitnik je i brojnih nagrada, a uz drugo i Godišnje nagrade za znanost za 2012.

20190130

Siniša Matasović vam predstavlja: Božica Brkan

U sisačkom Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac u utorak, 29. siječnja 2018. na svojoj novoj, potkraj prošle godine započetoj tribini Siniša Matasović vam predstavlja, književnik i važan sudionik sisačkoga kulturnog života, ugostio je Božicu Brkan.

Gošća tribine ima riječ: Siniša Matasović i Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

Nakon vrlo uspješnog predstavljanja poezijom na Stihovnici te na Kvirinovim susretima prošloga proljeća dvojac je predstavio autoričinu prozu dvjema najnovijim knjigama priča, kajkavske Život večni i pisane na hrvatskome standardu Umrežena. Teme su bile biografske i bibliografske, jezične, kulturne, zavičajne… Brojna publika zanimala se osobito za odnos stvarnoga i fikcijskoga u tekstovima Brkanove.

Predstavljanje se odužilo i nizom pitanja publike svestranoj autorici / Fotografija Miljenko Brezak

20190130

Božica Brkan 29. siječnja na književnoj tribini Siniše Matasovića u Sisku

Prenosimo sa fejsa Knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak:

SINIŠA MATASOVIĆ VAM PREDSTAVLJA – BOŽICU BRKAN
29. 1. 2019. /18:00-20:00/Odjel za odrasle/

U idućem izdanju nedavno pokrenute književne tribine Siniša Matasović vam predstavlja, ugostit ćemo nagrađivanu književnicu i novinarku Božicu Brkan. Naglasak okupljanja bit će na dvije najnovije prozne knjige ove produktivne autorice rodom iz Okešinca pored Križa. Zbirka priča „Umrežena“ pisana je na standardnome hrvatskom jeziku i pretežito govori o ljudskom otuđenju u takozvanoj virtualnoj stvarnosti u kojoj čovjek ima osjećaj da mu je sve lako dostupno, ali istodobno živi u svijetu samoće, u svijetu koji nestaje. Druga zbirka priča „Život večni“ pisana je na kajkavskome narječju, preciznije na moslavačkoj kekavici, a bavi se svakodnevnim problemima i anegdotama žitelja toga kraja.

Prado i Prada – Umjesto kave 21. siječnja 2019.

Fascinantan film Manolo o Manolu Blahniku, čini mi se na HBO-u, u nedjelju popodne. Tri najveća umjetnika Španjolca u 20. stoljeću kažu: Picasso, Almodovar i Blahnik. Doživljaj mi kvari jedino što ustrajno, ne jednom u pogrešnom padežu, nego kroz cijeli film slavni madridski muzej Prado – povlače neke sličnosti s Velasquezom i Blahnikom – prevode kao – Pradu! Vrag, očigledno, pogotovo kad je o cipelama riječ, ne skida Pradu.

B. Brkan na autorskoj večeri Ž. Lovrenčić

I u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića rijetki su događaji poput autorske večeri Željke Lovrenčić održane u četvrtak 17. siječnja 2019. Brojnoj publici o književnici i prevoditeljici te svjetskoj putnici, zaljubljenici predanoj hispanističkom, posebice latinoameričkome svijetu, teško i s kime usporedivoj našoj hispanistici, poslije pozdrava ravnateljice knjižnice Jasne Kovačević, o suradnji s Lovrenčićevom govorili su svestrani književnici Tomislav Marijan Bilosnić, Branka Primorac i Božica Brkan, koja je i moderirala tribinom, svojevrsnom jednosatnom godišnjom bilancom 2018., ne računajući i brojne objave po časopisima i internetskim stranicama, za čak deset objavljenih knjiga.

S tribune u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović / Fotografija Miljenko Brezak
S tribune u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović / Fotografija Miljenko Brezak

Od ukupno objavljenih 78 knjiga (14 autorskih knjiga, još 17 ih je uredila, a 47 prevela) prošle je godine u različitih izdavača i u različitim zemljama objavila jednu autorsku (eseji-kritike), a ostale su prijevodi što s hrvatskoga na španjolski i što sa španjolskoga na hrvatski. Takva obostranost i u razmjerima širim od hrvatskoga je rijetka, a uz to, toliki su naslovi iznjedreni iz višegodišnjih, pomno osmišljenih projekata, koji su zahtijevali i uistinu veliku usredotočenost, predan rad i istraživanja.     

20190119  

Linkovi 

Željka Lovrenčić u 2018. objavila 10 knjiga! – Umjesto kave 19. siječnja 2019.

Željka Lovrenčić – Umjesto kave 10. listopada 2018.

Encuentros ili 12 hrvatskih pjesnika na španjolskom u Kolumbiji – Umjesto kave 23. ožujka 2018.

Dvanaest hrvatskih pjesnika Encuentros Željke Lovrenčić predstavljen u Zagrebu

https://www.bozicabrkan.com/nove-hrvatsko-kubanske-knjizevne-veze-iz-radionice-zeljke-lovrencic-umjesto-kave-12-lipnja-2018/

http://www.bozicabrkan.com/eduardo-bechara-navratilova-pjesnik-i-izdavac-iz-bogote-umjesto-kave-9-listopada-2018/

https://www.bozicabrkan.com/eduardo-bechara-navratilova-baciti-se-u-more-hrvatske-poezije/

http://www.bozicabrkan.com/tigar-bilosnic-umjesto-kave-27-srpnja-2018/

http://www.bozicabrkan.com/branka-primorac-na-spanjolskom-umjesto-kave-12-listopada-2018/

https://www.bozicabrkan.com/branki-primorac-vec-drugi-mato-lovrak-ujesto-kave-5-lipnja-2017/

http://www.bozicabrkan.com/27-croatia-rediviva-ca-kaj-sto-u-selcima-na-bracu/