Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazmai ove je godine sudjelovala u manifestaciji Noć knjige. S obzirom na nastalu situaciju zbog COVID-a 19, nisu mogli održati klasičnu Noć knjige s književnim susretima, ali to ih, kako je istakla ravnateljica knjižnice Vinka Jelić Balta, nije spriječilo da svojim čitateljima virtualno predstave književnike s kojima već dugi niz godina surađuju. Svojim kratkim videom pozdravili su Hrvoje Kovačević, Božica Brkan, Miroslav Mićanović, Darija Žilićte Marko Gregur.
Avlija, crnogorski portal za kulturu, književnost i društvene teme, 24. travnja 2020. predstavio je kao pjesnikinju Božicu Brkan te objavljuje nekoliko izabranih pjesama. Prvo je to predstavljanje u nizu predstavljanja hrvatskih pjesnika u crnogorskim medijima uz, uoči zatvaranja izazvanoga koronom, objavljenu knjigu Razlog za pjesmu, panoramu suvremene hrvatske poezije sa 40 autora. Već dogovorena predstavljanja u Crnoj Gori zasad su odgođena. Autore i pjesme odabrali su Željka Lovrenčić i Božidar Proročić. Uskoro izlazi i slična njihova panorama crnogorske poezije koja će biti predstavljena Hrvatskoj.
Iz korone: na webu Društva hrvatskih književnika odnedavno redovito objavljuju i Književnici na mreži, pa je od danas među njima i ulomak iz mojega romana Generalov sin / Srbin a Hrvat, koji Acumen objavljuje ove godine. Pozivam kolege književnike da se uključe prilozima. Nadam se boljim vremenima i zahvaljujem Ministarstvu kulture na podršci u bliskoj prošlosti za pisanje i tisak.
Naslovnica panorame suvremenoga hrvatskoga pjesništva
Dr. sc. Željka Lovrenčić kaže:
Crnogorskim čitateljima predstavljamo suglasje od 40 snažnih poetskih individualnosti i nadamo se da će uživati u pjesničkoj vještini onih koji trenutačno obilježavaju suvremenu hrvatsku književnu scenu. (…)
Ova je panorama moj odabir pa je stoga subjektivna. Sigurno će se naći onih koji njome neće biti zadovoljni, ali ovdje su zaista zastupljeni suvremeni hrvatski pjesnici vrhunske kvalitete. Oni su sami odabirali svojih po pet pjesama koje su željeli predstaviti crnogorskim čitateljima. Ti pjesnici pripadaju raznim pjesničkim školama, tematski pišu raznovrsnu poeziju, dobitnici su nagrada, prevođeni na strane jezike… Dakle, cilj mi je bio kvaliteta i raznolikost.
Abecednim redom svojRazlog za pjesmu dobili su: Ivan Babić, Krešimir Bagić, Lidija Bajuk, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Tito Bilopavlović, Tomislav Marijan Bilosnić, BožicaBrkan, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni-Dujmić, Nikola Đuretić, Ernest Fišer, Goran Gatalica, Ivan Herceg, Ervin Jahić, Slavko Jednričko, Dražen Katunarić, Marina Kljajo – Radić, Željko Knežević, Maja Kušenić Gjerek, Mladen Machiedo, Siniša Matasović, Stijepo Mijović Kočan, Tomislav Milohanić (Slavić), Pero Pavlović, Mile Pešorda, Božidar Petrač, Božidar Prosenjak, Ivan Rogić Nehajev, Diana Rosandić Živković, Zdravko Seleš, Mirjana Smažil Pejaković, Davor Šalat, Stjepan Šešelj, Drago Štambuk, Milko Valent, Borben Vladović i Anka Žagar.
Predstavljanje knjige uz sastavljače i troje istaknutih hrvatskih književnika najavljeno je za početak svibnja – zbog koronevirusa zasad je odgođeno – kao početak novih oblika suradnje čiji su pokretači upravo Lovrenčić i Proročić uz podršku veleposlanika Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića te kao dio projekta kulturne promidžbe i javne diplomacije Ministarstva vanjskih poslova RH.
HTV3 je u subotu 21. ožujka 2020. u 13:35 emitirao emisija Na vrh jezika o temi slador. Uz drugo, prikazana je i reportaža u kojoj urednica i scenaristica Ljubica Benović sa suradnicima (redatelj Zvonimir Rumboldt, producentica Margita Pandžić) istražuje zašto ne kažemo slador nego kažemo šećer, a imamo: poslasticu, sladoled, slatkiš, zasladiti, sladak i slast te kako su se pekle torte iz vremena prije praška za pecivo, prije miksera, prije industrijske proizvodnje kvasca.
Božica Brkan govori u emisiji Na vrt jezika / Presnimio Miljenko BrezakSa snimanja emisije / Fotografija Miljenko Brezak
Reportaža o drevnim tortama i kolačima snimljena je još 17. travnja 2018. u Kući Šenoa, jer je otac književnika Augusta bio slastičar Alojz, biskupski sladopek. Govorile su voditeljica Kuće Šenoa u Zagrebu Jasmina Reis i književnica i novinarka Božica Brkan, recenzentica Biskupskog sladopeka, kuharice s Kaptola koju su za tisak pripremili Marija i Zdenko Šenoa, a koja je u rukopisu na njemačkom imala 660 recepata, samo sa sastojcima i bez postupaka, samo u velikim količinama, a uz i danas poznate slastice s receptima i za sladolede, likere, često s tada rijekim sastojcima poput pistacija, brusnica…
Alojzov rukopis Biskupskog sladopeka / Fotografija Miljenko BrezakUoči snimanja u Kući Šenoa dogovor: Božica Brkan, Jasmina Reis i Ljubica Benović / Fotografija Miljenko Brezak
Ivan Brezak Brkan izlaže na konferenciji / Fotografija Mario Poje / Netokracija
Osnivač i glavni urednik Netokracije, vodećega poslovno-tehnološkog magazina u Hrvatskoj i regiji, govori o svojoj navici čitanja i slušanja knjiga te o svojem izboru literature. Na svoju top-list naslova koje najradije čita i kojima se uvijek vraća uvrstio je i Oblizeki – Moslavina za stolom Božice Brkan, za što dodaje objašnjenje:
Izbor Ivana Brezaka Brkana / Fotografija Mario Poje / Netokracija
„…Drugi je knjiga kakvu ja jednog dana želim napisati – zavičajna čitanka, kajkavski album i kuharica moje majke Božice Brkan– Oblizeki – koja je uspjela na neobičan način povezati kulturu hrane svog rodnog kraja, moje djedovine – s našom obitelji. Jednog dana ću napisati nešto takvo!”
Uz Međunarodni dan žena 7. ožujka 2020. u Domu kulture Josip Badalić u Križu, Božica Brkan imala je čast pridonijeti večeri Sjedila sam za mašinom, šila sam.Iz svoje molske poezije i proze, često iz ženske perspektive svojih graničarki, odabrala je šnajderske, ne samo zavičajne teme, posvećene majci, također švelji, nego i kao hommageženama mnogobrojnih propalih krojačkih, dakle ženskih tvrtki, počevši s Križankom i Vesnom, te uopće ženama bez čije bi iglei šivaćeg stroja, uma i ruku, truda i kreativnosti svijet bio posve drugačije mjesto.
Božica Brkan čita šnajderske pjesme u Križu / Fotografija Miljenko Brezak
Čitala je iz zbirke Obrubljivanje Veronikina rupca 2013. (DKH, Mala knjižnice, 2014., DHK i Pasionska baština nagradili rukopis o temi Kristove muke) pjesme posveta; postaja XI: promatračica i konzumentica medija ipostaja XV: molitva matere kristušove; iz zbirke Pevcov korak / Kajkavski osebušek za EU (2012.) pjesme sukna od organdija te ulomak iz romana Ledina(2019.) Treća dioba ili Smrt fašizmu – sloboda narodu! Badnjak 1955.; Jela, Jelica, Jelka; te pjesme iz zbirke Nemoj mi to govoriti(2019.) pjesme haljina za snove i zelena.
Najmlađi Križani također su sudjelovala u reviji / Miljenko Brezak
Večer Sjedila sam za mašinom, šila samkriški je Forum Žena SDP-a posvetio inspirativnim ženama iz vlastite sredine te njihovoj kreativnosti i radu. Iz fundusa i ormara na pozornici su ponajprije ponovno oživjeli neki od kostima koje je za brojne predstave Amaterskoga kazališta Josip Badalić osmislila i sašila prošle godine preminula Ankica Hodžić-Mehić. Uz drugo, za Sipčinu, igrokaz koji je Božica Brkan napisala za Kajkavijadu i s kojim također najmlađi Križani uspješno nastupaju po Hrvatskoj, prošle je godine, prema ideji Mirjane Pavetić, Anita Budja sašila i nove kostime, koji su, nažalost, premijeru na domaćoj pozornici imali tek sinoć. Oživjeli su slojevi kriške povijesti kroz profesora Badalića, rimskog vojnika, arheologa i primadone Milke Trnine, koja je na pozornici oživjela ne samo u prigodnom filmu, nego i u replici kostima za Kundry iz Wagnerove opere Parsifal, koji je izradila Mirjana Pavetić te u originalnom kostimu što se čuva u amaterskom kazalištu. Anita Budja inače Križankama šiva vjenčanice i svečane haljine, a u subotu se iskazala i haljinama za maturalni ples te za neku od obljetnica matura. Velik trud brojnih ljudi u vlastitoj sredini. Čestitke.
Zajednički finalni izlazak pred publiku / Miljenko Brezak
