Božićnice Božice Brkan na krapinskoj Božićnoj priči

IMG_6636.JPG1
U isčekivanju 5. Božične priče

Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i krapinski župnik velečasni Tomica Šestak u petak 18. prosinca 2015. organizirali su u krasnome podrumu Župnoga dvora Krapina – Božićnu priču. Da, kako su naveli, “iščekivanje Božića postane još radosnije, pridonijeli su stihovi Branke Jagić i Vladimira Poljanca te Božice Brkan, Rajka Fureša i vlč. Maksimilijana Milana Hercega, koje su interpretirali Biserka Ipša i Kristijan Potočki, a prigodne kajkavske popijevke izvodili su Jelena Balent, Đuka Čaić i Zoran Čavužić”. Program je vodio Željko Slunjski.

IMG_6680.JPG2
Dramska umjetnica Biserka Ipša interpretira Božičnice Božice Brkan

Izuzetno sugestivna večer – dramska umjetnica Biserka Ipša najbolje ju je ocijenila rekavši da bi na tako nešto ona rado došla i kao publika – s mnoštvom vrlo zainteresirane publike oduševila je autore. Stihovi Božice Brkan i prije su čitani u tome krasnom ambijentu, a na 5. Božićnoj priči prema odabiru Radovana Novine Biserka Ipša čitala je božićnice Šibe i Zajnu.

Božičnica 07: Šibe
I gda nesmo imeli tak kej denes, da imaš ki bi ti daval i Deda Mraza i Deda Božičnaka i Isuseka, nam su tak dece senak davali. Malo Ded Mraz z Našičke, malo Ded Mraz z sela, z mesne zajenice. Malo sused ove, malo one. Malo kuma krsna, malo šišana, malo fermana. Če bombon. Svilni. 505 sa crtom. Šećerni, cukorni. Z bora. Jadriju. Če narandžu, rogača, ma če jabuku. Šibu za Nikolijne od Krampusa i pod rit za Roduševo, kej bi se setili nevine dečice betleemske. Kej bi znali da nesu se sami bomboni. Če i na Wikipedije o tomu prečitali. (20101205 20110315)

Božičnica zajna: Si na vrpe
Kak su pri Brkanom na Badnjak v hižu nosili slamu, Moj donese veliku našu božičnu škatulu z podruma. Vujne su naše moderne velike svetleče kuglice. Nebrojene. Skorom sako leto prikupimo de koju. Jene i trepčeju, a druge se paliju gasneju, paliju gasneju, paliju… I puno je male licitarov z Bistrice. Sako leto isto dokupimo. Srčeka crlena. I drvene i crlene i zlatne kojnekov kej sem Iveku svojemu, gda je mali još bil, nosila z Nemačke, Austrije, Francuske i kojekakve druge državi. Imam i z Polske nekej kej ne znam ni kej je, od slame. Halina mi je to negda poslala. V čestitke dla Božego narodzenia. Bogzna je l još i živa. Z Jokešinca imam zelene i roze i crlene sitneše kuglic. Gde gde su stučene a gda gda, niko jih ni ne pipne, se samo v prašek rasipaju. I z Potoka od Babe Potočke je de koja, mi se vidi. I z Širinca od negve celo čudo: nemreju se obesiti, al nam ji je šteta hititi. Neg još postojiju. Tak smo za Božič pak si na vrpe. Ne znamo ni čija je špica za na vrh. Morti i ovo leto dokupimo koju, če bu se snehe štelo kititi. Če se zmislimo nekakvu felu kakvu još v škatule naše nemamo. (20101213 – 20100314)

manje poznate riječi:
jadrija – oblatna, posebno omotana, istoimenog naziva
Roduš – Herodot
Roduševo – Pokolj nevine dječice
tekar – tek, samo
dla Božego narodzenia, polj. – za Božić

Klik na video zapis:  https://www.youtube.com/watch?v=SZfvQDsNtXo

U svojevrsnom postskiptumu Božićnica u «Kajkavskoj čitanci Božice Brkan», objavljenoj 2012. Božica Brkan je zapisala:

«Ciklus Božičnice nastao je od 5. do 15. prosinca 2010. godine za prigodno blagdansko čitanje u Kloštru Ivaniću. Fra Tomislav Božiček, tadašnji mladi gvardijan kloštranskoga samostana Red male braće i predsjednik ogranka Matica hrvatske, i Đuro Vidmarović zamolili su me da za priredbu Kluba prijatelja Kloštra, uz izložbu jaslica, na kojoj su govorili Đuro o povijesti jaslica (nisam pojma imala da se zna točno da su prve napravljene 1223. godine!) a Dragutin Pasarić o izložbi jaslica u Kutini te KUD Obreška, odaberem i božićne moslavačke kajkavske pjesme. Ne da nisam mogla odabrati najljepšu, nego ih uopće nije bilo. Božić moslavački kajkavski pjesnici spominju tek uzgred. Preko Facebooka, preko Ujedinjnih kajkavskih emirata, zamolila sam najljepše kajkavske uopće te sam na kraju od više pročitala dvije – Božična molitva Jezušu Božice Jelušić i Kalnovečki razgovori Ivana Goloba, te svoje dvije. Kao Božičnicu prvu: Jezušeki v slame jel Božič pri mojem Brkanom i kao Božičnicu zajnu: Si na vrpe. Zamislila sam ih kao svojevrsne prviče i zajniče, vezane uz drugo veselje, svadbu. Prisjećanja su me odvela u djetinjstvo, u lijepe i tužne misli i bilo mi je žao što nisam imala priliku pročitati ih više. To prije što su u Klošter, moslavačku Atenu kako je opisuje D. Pasarić, na moju veliku radost i ganuće kak se to negdar božičuvalo v Okešinuc došli čuti čak i neki moji Okešinčani. Ljudi su me jako lijepo primili. Puna dvorana, čak i koruš, balkon. To bi oni tak rekli kad i znali, reče mi M. posle Kloštra. Mnogi su tražili da im pjesme pošaljem e-mailom da bi njima nekome svome mogli – čestitati. Jesam.»

Kajkavske pjesme Božice Brkan u časopisu “Riječ” Književnoga kluba Brčko distrikt BiH

Riječ, naslovnicaČasopis za književnost i kulturu “Riječ” u izdanju Književnoga kluba Brčko distrikt BiH, koji potpisuje Žarko Milenić, u broju 1-2 za proljeće-ljeto 2015. uz druge teme na dvadeset stranica, od 76. do 96. predstavlja i zagrebački časopis “Kaj” i “Kajkavsko spravišče”.

Također predstavlja i kajkavske pjesnike: Tomislava Ribića, Milana Frčka, Emiliju Kovač, Marka Gregura, Zvonka Kovača, Božicu Brkan, Zdravka Seleša, Božicu Pažur. Uz kratku biografiju donosi i nekoliko pjesama, a od Božice Brkan odabrane su pjesme: ta moja kej pesma, postaja XV: molitva matere kristušove i nikak se dočasiti.

U knjizi priča-satira PRVIH DVADESET UBODA i “Svojih tijela gospodari” Božice Brkan

IMG_5752
Prije predstavljanja knjige Božica Brkan uz književnika Slavka Kolara, kolaž akademskog grafičara Matka Antolčića

Na Danima Slavka Kolara u Gradskoj knjižnici Slavko Kolar u Čazmi u subotu 5. prosinca 2015. predstavljena je knjiga Prvih dvadeset uboda, zbirka kratke priče sa po 10 priča, uboda, sa prva dva natječaja za najbolju priču-satiru od ukupno 170 u konkurenciji. Dani su inače startali 2002., a natječaj jedinstven za oblik i po tome što je Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma među rijetkima, a možda i prva koja je odlučila okupiti kratkopričaše i objaviti najbolje po mišljenju stručnoga ocjenjivačkoga suda.

IMG_5818
Slađan Lipovec, Jovica Opačić i Božica Brkan

Zanimljivo je da se, kako je predstavljajući zbirku tiskanu u 500 primjeraka rekao Slađan Lipovec, uz ravnateljicu Vinku Jelić-Baltu urednik knjige i jedan od članova žirija, ogledaju autori etablirani književnici (poput Dubravka jelačića Bužimskog, Dubravke Matković itd.) i početnici odnosno amateri iz cijele Hrvatske, čak i izvan zemlje, koji pišu na hrvatskome, a po godištima u rasponu od 1948. do 1993. godine tako da se na meti njihova satiričkoga pera nađu vrlo različite teme kojih oko nas zaista ne nedostaje.

O knjizi su govorili i dizajner Jovica Opačić te Božica Brkan, prvonagrađena na prvome natječaju s pričom Svojih tijela gospodari i ove godine ponovno među desetoro finalista s pričom Torte od malina. Ispričala je kako je satiru počela pisati upravo ponukana natječajem, na koji ju je upozorio književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović rekavši da idemo podržati naše. Dakako zavičajce, Moslavce, književne potomke Kolara kojeg su besmrtnim učinili Breza i Svoga tela gospodar. Zahvalila je knjižnici jer se natječaj pokazao posebnim i ne samo zavičajno nego i nacionalno važnim te njoj osobno poticajnim i inspirativnim vjetrom u leđa kako za predstavljanje dobrih priča na internetu, čitanju na Noći knjige u Bjelovaru te objavom u časopisu Zarez i u knjizi te – ne samo njoj – za pisanje upravo kratkih priča i satire kako na standardu tako i na rodnome idiomu kajkavskoga po kojem je osobito bliska upravo i Slavku Kolaru.

Na ovogodišnjem, četvrtom natječaju nagrađeni su Nikola Leskovar za Osmrtnice d.o.o., Željko Funda za Na nebu nema sladoleda i Mira Petrović za Nek se pleše.

IMG_5902
Sudionici ovogodišnje književne manifestacije Dani Slavka Koiara u Gradskoj knjižnici Slavko Kolar u Čazmi

 

Prenosimo

Dhk Zagreb objavio/la 1. prosinca 2014.:

Božica Brkan Marko Gregur i Željka Lovrenčić od 17. do 27. studenoga boravili su u Sydneyu. Domaćin im je bio mr. sc. Luka Budak, ravnatelj Centra hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie, profesor i urednik časopisa Croatian Studies Review te član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvate.
Naši su književnici posjetili fakultet na kojemu se već trideset i dvije godine njeguje i brižljivo čuva hrvatska riječ. Tamo su se upoznali sa studentima i profesorima dr. sc. Danielom Džinom i dr. sc. Ianom Plantom, pročelnikom Katedre za antičku povijest. Posjetili su Hrvatski klub kralj Tomislav, Hrvatski klub Dalmacija Sydney u predgrađu Terry Hills te Hrvatsko društvo Sydney u gradskoj četvrti Punchbowl. U prostorijama toga Društva 23. studenoga održano je predstavljanje naših autora koji su govorili o svojemu književnom radu. Uspostavljene su veze s Angelom Loukakisom, predsjednikom Društva australskih književnika, a planira se suradnja s književnicima Tonyjem Parkerom, Tomom Wintonom, Richardom Falaganom i donatoricom Sveučilišta Macquarie Coleen MacCollough. Također se razgovaralo o organiziranju hrvatsko-australskih književnih susreta te o uspostavi kontakata s novozelandskim književnicima među kojima se posebno ističe Carry Huges, autorica romana The Born People.
Ovaj su program financirali Grad Zagreb, Zaklada „Hrvatska kuća“ koja djeluje pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te Koprivničko-križevačka županija.