Na 26. Croatii redivivi u Selcima na Braču

Kako u mraku čitati pjesme? Imam pjesmu o tome kako pisati pjesmu u mraku, ali čitati… I još kad nije po srijedi metafora!? Iskusila sam to u petak, 5. kolovoza 2016. na ovogodišnjoj 26. Croatii redivivi ča-kaj-što u Selcima na Braču kad smo na čudesnome trgu od bijeloga bračkoga kamena, kao i cijeli otok, ostali samo pod zvijezdama.

IMG_9804 bb govori 600
Božica Brkan: čitanje u mraku / Fotografija Miljenko Brezak

Pomagali su nam svijetleći privremeno baterijskim svjetiljkama, mobitelima, fotoaparatima i tv-kamerama. Među tridesetak pjesnika bilo je nas troje kajkavaca – Marko Gregur, Vera Grgac i ja – čitala sam, sedmi put na ovoj manifeataciji, pozitivnom diskriminacijom dvije kajkavske pjesme), a oliveatus je Delimir Rešicki.

selca_02BB&ekipaDjuroVeraZoran 600
Poetska diskusija prije početka: Božica Brkan, Vera Grgac, Đuro Vidmarović, Zoran Bošnjak i bračni par Jurdana / Fotografija Miljenko Brezak

Na zidu od poezije uklesani su stihovi prošlogodišnjega ovjenčanika maslinovim vijencem Veselka Koromana: “Doći će vrijeme blagog naroda. Onog što ima / obilje rana, obilje časti, obilje tuge./ Naroda što ima višu a plemenitu moć,/ ravnicu i more, knjige i anđele.”

selca_04 600smaslinovimvijencemdelimirresicki
Oliveatus Delimir Rešicki / Fotografija Miljenko Brezak

Osnivač priredbe u sjećanje talijanske paljevine Selaca 1943. je Drago Štambuk, koji Zlatnu formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što posljednjih godina nastoji zaštitit kao nematerijalnu baštinu.

20160808                                                  Božica Brkan

selca_03svi 600
Za uspomenu svi sudionici / Fotograija Miljenko Brezak

Božica Brkan čita u mraku / video zapis:

Link:

Hrapoćuša, vitalac i Zlatna formula ča-kaj-što

http://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/

26. Večer na Brižićevin dvuorima

Prvi sam put 3. kolovoza 2016. gostovala na 26. Večeri na Brižićevin dvuorima u Preku na otoku Ugljanu. Sjajno sam se osjećala čitajući pjesme s kolegama pjesnicima, svojim kajkavcem Ernestom Fišerom, mladom Zadrankom Zoricom Antulov te čakavcima Tomislavom Meštrićem iz Kukljice na Ugljanu i Zvonkom Sutlovićem sa Iža. Što kajkavskima, što čakavskima, a što štokavskima, svatko se predstavio sa po šest pjesama.

preko_01BBcita dorada
Božica Brkan čita kajkavske pjesme, a mikrofon pridržava kavalir čakavski pjesnik Tomislav Meštrić
preko_02BBikolegepjesnici dorada
Pjesnici na balkonu-pozornici

Svoje je pjesme čitao i jedan od organizatora Robert Bacalja, koji je predstavio i sudionike, a poeziju Ante Gregova Jurina čitala je Milena Dundov. Uz drugo, pjevale su žene iz Udruge žena Luzor, na klaviru je muzicirao Tomislav Košta, a sudjelovali su i Marija Rušev, Predrag Režan, Jelena Rušev, Adela Novković itd. A poslije je publici ponuđeno domaće vino i kus (kruha), kao što se činilo nekad, primjerice poslije spovoda. Ova se zanimljiva kulturna priredba, spoj klasike i folklora, riječi odozgo i odozdo, održava u spomen stradanja 16 prečkih pralja, lavandiera, na uzburkanome moru pred Prekom na Dušni dan 1891. godine.

preko_03BBsire dorada
Priredba pod zvijezdama na Brižićevim dvorima

Jedinstvenom ugođaju pridonijeli su i brojna i predana publika i mjesto održavanja, odnosno prostor među kamenim zidovima drevnog doma Brižićevih i obitelji koje tu danas žive – Biloglav, Jurin, Čiklić. One su se odrekle svojeg mira, da se, kako rekoše domaćini, “uz njihov blagoslov poklonimo pjesničkoj riječi i pjesmi, da razbijemo ovaj trenutak naše svakodnevice i da se riječju naših pjesnika premjestimo u svjetove u njihove misli, sne i sve strepnje, emocije, strasti, ali i prostore ljubavi, njihove kulturne i prirodne krajolike. Nitko kao pjesnik ne može izreći sve naše strepnje, nadanja, progovoriti i o dobru i o zlu, uputiti na ljepotu i na sve pojave života, o prolaznosti, o vječnosti, o poštivanju, o hrabrosti, o dobroti, o ustrajnosti, o istini, o prijateljstvu, o majčinstvu, o roditeljstvu, o nadi, vjeri, i na sve ono što nas veseli ili pak u našem životu tjera na suze. Sve je u pjesničkim riječima jače, jasnije , jednom riječju preglednije, kao da je nacrtano s ljudskom porukom.”

preko_04Petartyran dorada
Fotografija novinara i pjesnika Petra Tyrana iz bečkih Hrvatskih novina za uspomenu: stoje Robert Bacalja i Božica Brkan, a sjede Tihomil Maštrović, Ernest i Dragica Fišer

Mene je, dakako, najviše fasciniralo to kako je oživljen prostor, danas spoj modernih i klasičnih starih dalmatinskih kamenih kuća s boltama i stubama, iz vremena kada se, kao i u mojoj Moslavini, još živjelo u obiteljskim zadrugama.

preko_05RobertBacalja dorada
Robert Bacalja s kolegama je organizirao i dalmatinski stol

Ondje u južnom dijelu Preka, bili dvori obitelji Dunatov, Mašina, Marcelić, Košta,Matacin, Markulin, onda Šoša, Lovrić, pa Brižić, Lončar i Stipanov, zatim Nižić i Gregov, pa onda Sorić, na Zmorcu (dio Preka prema susjednoj Poljani) Uhoda, Lucin, Klarin, Kuštera, Kačan-Zanov, Hordov, Bacalja i Fabulić i dr. To se najbolje vidi na slici koju je Dragutin Parčić snimio sa Školjića (tada je bio fratar trećoredac) od južnog Preka prema Zmorcu s terase samostana na Galevcu. Mislim da je ta slika i na internetu, a jedna je od prvih naših fotografija (snimljena 1862.). Inače, sav se društveni život odvijao u, kako bismo mi rekli, u “dvuoru”, ispričao mi je kolega Robert Bacalja.

Do novoga viđenja, srdačne zahvale i čestitke, Preko moje!

20160807                                        

                                                                                 Božica Brkan

Linkovi:

http://www.057info.hr/galerija/preko-25-godina-brizicevih-dvora-adam-vidas#slika139022

Hrapoćuša, vitalac i Zlatna formula ča-kaj-što

Božica Brkan na pjesničkim susretima na Ugljanu i Braču

Zagreb, prijepodne 3. kolovoza 2016:
F BB i Fiseri, za FB 600
U Zagrebu prije polaska / Fotografija Miljeno Brezak

KajkavciBožica Brkan i Ernest Fišer sa suprugom krenuli na današnju književnu večer u Preku na otoku Ugljanu. Ova pjesnička Večer na Brižićevin dvuoru održava se kao spomen na stradale prieške lavadiere (pralje), a već u petak, 5. kolovoza Božica Brkan će tradicionalno sudjelovati i na 26. svehrvatskoj jezično-pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva ča-kaj-što.

link:

Pjesme Božice Brkan u novom časopisu DHK “Artikulacije”


f1IMG_6584.JPG 600 naslovnica artikulacije
U prvom broju (1/ svibanj 2016) časopisa za čitanje Artikulacije Podravsko-prigorskog ogranka Društva hrvatskih književnika u poglavlju HR produkt objavljeno je i više pjesama Božice Brkan iz njezinih pjsničkih ciklusa Australija, darling, anno domini 2016 i jezik / pjesme o mojemu jeziku u čast dodjele kajkavskome književnom jeziku međunarodnoga koda ISO 639-3), i to:

australska ogrlica
afrički ljiljan u malinskoj
alokani kangorooi kakadui
kakadu
reklama
tič mise je sredi glave posral
reč kej je ne – greška nekoga!!
doveka
pišem u mrakuf2IMG_6586 600 str. HR produktf3IMG_6587 600 str. 64:65


f4IMG_6588.JPG 600 str.66:67

f5IMG_6590 600 Artikulacije str. 68:69Link:

Umjesto kave 25. svibnja 2016.: obratite pozor, stigle Artikulacije, časopis za čitanje!

VANG ponovno mlade besplatno upućuje u medijsku pismenost

Dok se javno tek razmatra kako da se medijska pismenost primjereno uvrsti u redovito obrazovanje, Udruga Vang već nekoliko godina za mlade održava besplatne seminare o različitim temama s tog područja.

vang2016_01ekrandiosrudenata
Neposredna komunikacija Božice Brkan s polaznicima seminara o temi Tisak i novi mediji danas (novinarske forme) / Fotografija Miljenko Brezak

Ovoga su tjedna upravo za tridesetak mladića i djevojaka od 16 do 30 godina, što srednjoškolaca, što studenata a što već mladih radoznalih i ambicioznih ljudi s diplomom različitih zvanja, zgusnuli sve medije od 9. do 12. svibnja 2016.

vang2016_02BBpredaje
Neki od polaznika navodili su i svoja prva nvinarska iskustva / Fotografija Miljenko Brezak
vang2016_03BBkatalogTZGZ
Za ilustraciju teme Božica Brkan poslužila se odličnim letkom Turističke zajednice Grada Zagreba / Fotografija Miljenko Brezak
vang2016_04sviorganixatripredavacipolazniciprvogadana
Organizatori, predavači i polaznici prvoga dana / Fotografija Miljenko Brezak

Imala sam čast u ponedjeljak temu medijske pismenosti s tv-om, radijem, tiskom i novim medijima otvoriti predavanjem Tisak i novi mediji danas (novinarske forme). Nastavila je Silvija Šeparović temom Na radiju se bolje vidi (priprema emisija, prilozi, primjeri, vježba). U utorak je Drago Perić predstavio Mogućnosti i trendove radijskog novinarstva, Dario Markas izveo praktičnu vježbu o uređivačkoj koncepciji news portala na primjeru vecernji.hr. Zoran Šprajc otvorio je srijedu temom Informativni TV program – uređivanje vijesti, Maja Sever nastavila je temom Uređivačka politika TV programa, a Žarko Puhovski zatvorio temom Etička načela u novinarstvu. Serijal predavanja završio je Trpimir Vicković vježbom Radio – programska shema u okviru clock formata, simulacija radijskog programa.

Božica Brkan

Božica Brkan u Vinyl Caffeu u Bogovićevoj na Druženju s pjesnikinjama i pjesnicima

Prenosimo zapis Umjesto kave Božice Brkan:

Klik na: Umjesto kave 4. svibnja 2016.: Poezija to go u susjedstvu Kožarićeva Prizemljenog sunca

IMG_4930 600 svi pjesnici
Na pozornici Robert Roklicer, Aleksandra Orlić, Sanja Zubović Lada Žigo Španić, Ružica Cindori, Božica Brkan Darija Žilić i Diana Burazer / Fotografija Miljenko Brezak

Prenosimo i link na mrežu tv /TURA KULTURE s prilogom o  Poeziji to go u Vinylu u Bogovićevoj 3. svibnja 2016:

Priča “Tor” u časopisu “Kaj”

Naslovnica KAJPriča “Tor” Božice Brkan (s biografijom autorice) objavljena je u časopisu za književnost, umjetnost i kulturu “Kaj”, broj 5.-6./2015., str. 23.-26., inače napisana 2015. godine, među tri prozna rada od šest izabranih (sa Denisom Peričićem, Željkom Bajzom, Marijom Drobnjak Posavec, Ivicom Jembrihom Cobovečkim i Ivanom Pahernikom) na 11. natječaju za kratku kajkavsku prozu. Ocjenjivački sud: prof. dr. Joža Skok, dr. sc. Ivo Kalinski i dr. sc. Božica Pažur.IMG_8651.JPGtx+dorada

 

Božica Brkan o zagrebačkim adventskim slasticama u Klovićevim dvorima

Prenosimo / 23. prosinca Božica Brkan je na svojoj FB stranici napisala:

IMG_7069 za FB Klovićevi dvori
Božica Brkan u Klovićevim dvorima / tema predavanja: zagrebačke adventske slastice

Zahvaljujem Klovićevim dvorima što sam imala priliku uz izložbu Božić starog Zagreba jučer navečer održati predavanje o zagrebačkim adventskim slasticama. U istoj dvorani u kojoj sam prije više od 20 godina imala promociju romana “Lift ili politička melodrama” uz izložbu fotografija o Zagrebu maestra Pavla Cajzeka. Lijepa se sjećanja nastavljaju…

Božićnice Božice Brkan na krapinskoj Božićnoj priči

IMG_6636.JPG1
U isčekivanju 5. Božične priče

Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i krapinski župnik velečasni Tomica Šestak u petak 18. prosinca 2015. organizirali su u krasnome podrumu Župnoga dvora Krapina – Božićnu priču. Da, kako su naveli, “iščekivanje Božića postane još radosnije, pridonijeli su stihovi Branke Jagić i Vladimira Poljanca te Božice Brkan, Rajka Fureša i vlč. Maksimilijana Milana Hercega, koje su interpretirali Biserka Ipša i Kristijan Potočki, a prigodne kajkavske popijevke izvodili su Jelena Balent, Đuka Čaić i Zoran Čavužić”. Program je vodio Željko Slunjski.

IMG_6680.JPG2
Dramska umjetnica Biserka Ipša interpretira Božičnice Božice Brkan

Izuzetno sugestivna večer – dramska umjetnica Biserka Ipša najbolje ju je ocijenila rekavši da bi na tako nešto ona rado došla i kao publika – s mnoštvom vrlo zainteresirane publike oduševila je autore. Stihovi Božice Brkan i prije su čitani u tome krasnom ambijentu, a na 5. Božićnoj priči prema odabiru Radovana Novine Biserka Ipša čitala je božićnice Šibe i Zajnu.

Božičnica 07: Šibe
I gda nesmo imeli tak kej denes, da imaš ki bi ti daval i Deda Mraza i Deda Božičnaka i Isuseka, nam su tak dece senak davali. Malo Ded Mraz z Našičke, malo Ded Mraz z sela, z mesne zajenice. Malo sused ove, malo one. Malo kuma krsna, malo šišana, malo fermana. Če bombon. Svilni. 505 sa crtom. Šećerni, cukorni. Z bora. Jadriju. Če narandžu, rogača, ma če jabuku. Šibu za Nikolijne od Krampusa i pod rit za Roduševo, kej bi se setili nevine dečice betleemske. Kej bi znali da nesu se sami bomboni. Če i na Wikipedije o tomu prečitali. (20101205 20110315)

Božičnica zajna: Si na vrpe
Kak su pri Brkanom na Badnjak v hižu nosili slamu, Moj donese veliku našu božičnu škatulu z podruma. Vujne su naše moderne velike svetleče kuglice. Nebrojene. Skorom sako leto prikupimo de koju. Jene i trepčeju, a druge se paliju gasneju, paliju gasneju, paliju… I puno je male licitarov z Bistrice. Sako leto isto dokupimo. Srčeka crlena. I drvene i crlene i zlatne kojnekov kej sem Iveku svojemu, gda je mali još bil, nosila z Nemačke, Austrije, Francuske i kojekakve druge državi. Imam i z Polske nekej kej ne znam ni kej je, od slame. Halina mi je to negda poslala. V čestitke dla Božego narodzenia. Bogzna je l još i živa. Z Jokešinca imam zelene i roze i crlene sitneše kuglic. Gde gde su stučene a gda gda, niko jih ni ne pipne, se samo v prašek rasipaju. I z Potoka od Babe Potočke je de koja, mi se vidi. I z Širinca od negve celo čudo: nemreju se obesiti, al nam ji je šteta hititi. Neg još postojiju. Tak smo za Božič pak si na vrpe. Ne znamo ni čija je špica za na vrh. Morti i ovo leto dokupimo koju, če bu se snehe štelo kititi. Če se zmislimo nekakvu felu kakvu još v škatule naše nemamo. (20101213 – 20100314)

manje poznate riječi:
jadrija – oblatna, posebno omotana, istoimenog naziva
Roduš – Herodot
Roduševo – Pokolj nevine dječice
tekar – tek, samo
dla Božego narodzenia, polj. – za Božić

Klik na video zapis:  https://www.youtube.com/watch?v=SZfvQDsNtXo

U svojevrsnom postskiptumu Božićnica u «Kajkavskoj čitanci Božice Brkan», objavljenoj 2012. Božica Brkan je zapisala:

«Ciklus Božičnice nastao je od 5. do 15. prosinca 2010. godine za prigodno blagdansko čitanje u Kloštru Ivaniću. Fra Tomislav Božiček, tadašnji mladi gvardijan kloštranskoga samostana Red male braće i predsjednik ogranka Matica hrvatske, i Đuro Vidmarović zamolili su me da za priredbu Kluba prijatelja Kloštra, uz izložbu jaslica, na kojoj su govorili Đuro o povijesti jaslica (nisam pojma imala da se zna točno da su prve napravljene 1223. godine!) a Dragutin Pasarić o izložbi jaslica u Kutini te KUD Obreška, odaberem i božićne moslavačke kajkavske pjesme. Ne da nisam mogla odabrati najljepšu, nego ih uopće nije bilo. Božić moslavački kajkavski pjesnici spominju tek uzgred. Preko Facebooka, preko Ujedinjnih kajkavskih emirata, zamolila sam najljepše kajkavske uopće te sam na kraju od više pročitala dvije – Božična molitva Jezušu Božice Jelušić i Kalnovečki razgovori Ivana Goloba, te svoje dvije. Kao Božičnicu prvu: Jezušeki v slame jel Božič pri mojem Brkanom i kao Božičnicu zajnu: Si na vrpe. Zamislila sam ih kao svojevrsne prviče i zajniče, vezane uz drugo veselje, svadbu. Prisjećanja su me odvela u djetinjstvo, u lijepe i tužne misli i bilo mi je žao što nisam imala priliku pročitati ih više. To prije što su u Klošter, moslavačku Atenu kako je opisuje D. Pasarić, na moju veliku radost i ganuće kak se to negdar božičuvalo v Okešinuc došli čuti čak i neki moji Okešinčani. Ljudi su me jako lijepo primili. Puna dvorana, čak i koruš, balkon. To bi oni tak rekli kad i znali, reče mi M. posle Kloštra. Mnogi su tražili da im pjesme pošaljem e-mailom da bi njima nekome svome mogli – čestitati. Jesam.»