Sumnjam da su mnogi primijetili posve na kraju sinoćnjega TV
programa, jer nisam primijenila ma i kakvu najavu nego sam natrapala od 23,49
do 1,19 na HTV, nisam sigurna i je li na Prvom ili na Drugom, dokumentarac iOtok
HR/IT proizveden 2018. Hrpa potpisanih, ali uglavnom Slovenci. Redatelj Miha Čelar.
Glume, kaže, Mate Dolenc.
Da pohvatam…
O Biševu, sa tada kad je snimljen, 2018., jedva još dvadeset stanovnika. Nisam pogledala koliko ih je na zadnjem popisu popisano, jer sam se i ovako rasplakala. I ostala gledati do kraja. O otoku koji se trudi ostati živ i to ne samo kad naiđu slučajni turisti baciti pogled na Modru špilju. Koliko danas ima stanovnika, ako ih i ima izvan sezone? Što je sa školarcima koji su iz Komiže, općinskoga središta pošli na terensku nastavu iz geografije da othodaju jedno osam-devet kilometara po kilometru uređene ceste i po molu uređenom za turiste. Naučili su i čistiti i usoliti ribu, kako se to radilo nekad. Koliko topline i životne filozofije. Što je EU-projektom i starom školom odnosno nekadašnjom vinarskom zadrugom? Jesu li prevagnuli otočani sa svojim živim idejama koje nitko i ne čuje ili općinari sa svojim iprojektom odnosno muzejom s puno tačskrimova, ekrana… Na koji kilometar od otočkoga najvećg blaga, čuvene špilje?
Najviše me je ganulo kad jedna od rijetkih mlađih otočanki čisti tuđe smeće po obali te klanje ovce, posljednje beštije na otoku, kad otočanin, oštreći nož koji još jedva da postoji od silnoga brušenja, kaže da će ga ostaviti za otočki muzej da se zna da smo bili živi… Živi!
Taj bih film prikazivala po svim televizijama. U prime timeu, umjesto glupavih showova, a ne kad se slučajno nagtrapa te da se sakrije u progrmu, gurne pod tepih kao i problemi o kojima govori, nego da se razmišlja o životu. Kritički. Razmišlja. I živi, a ne iživi.
Daria Lisenko i Siniša Matasović na sisačkoj književnoj večeri / Foto Miljenko Brezak
Ne samo da je ondje višekratno gostovala, nego su ona i njezin otac pjesnik i diplomat Jurij Lisenko sisačke pjesnike preveli na ukrajinski, uknjižili i poveli na gostovanje u Ukrajinu prije rata, a kad je započeo rat, Siščani su prvi izrazili i solidarnost s Ukrajincima. Daria, rođena u Kijevu 1992., prije Haaga u Nizozemskoj, gdje živi sada, živjela je u Ukrajini, Srbiji i Hrvatskoj, gdje je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu magistrirala povijest umjetnosti i njemački jezik i književnost. Članica je i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske DPUH od 1916., a 2020. je s dr. sc. Anom Munk objavila monografiju Naslijeđe Bizanta: ruske ikone iz Muzeja Mimara. Edicija Božičević 2017. objavila joj je zbirku pjesama Nemam objašnjena za ovo. Objavljivala je i u više hrvatskih časopisa, a njezine su pjesme i u tri antologije: Hrvatski pjesnički huligani/ Antologija suvremene hrvatske ironične poezije (Kijiv, 2018.), Antologija jutra poezije 2010.-2020. (Zagreb, 2020.) i Pjesnički almanah Prve kave (Kijiv, 2021.). Od 2018. do 2022. i početka rata u Ukrajini radila je u kijevskome Nacionalnom muzeju Umjetnosti Ukrajine (NAMU). Danas se javlja za hrvatske medije o ukrajinskoj političkoj situaciji i umjetnosti.
Nedavno je na 43. Zagrebačkim književnim razgovorima posvećenoj srednjeeuropskim temama predstavila Hrvatske i ukrajinske književne huligane/ Međusobne poveznice i utjecaji hrvatske i ukrajinske alternativne književnosti i odatle je skoknula Siniši Matasoviću i drugim prijateljima u Sisak da pročita pjesmu objavljenu u njihovu prošlogodišnjem međunarodnom dvojezičnome dvobroju sisačkoga časopisa Alternator posvećenome ukrajinskoj književnosti, a predstavljenome prvi put u Zagrebu – život baš radi ironije! – kako prigodno, baš početkom rata.
Uz druge književnike izravno iz Ukrajine i drugih zemalja, Daria i Jurij Lisenko javljali su se izravno u Ogrizovićevu knjižnicu.
Daria Lisenko čita aktualnu staru pjesmu o Musku / Foto Miljenko Brezak
Daria Lisenko Život na Marsu
Bez panike! Po svemirskom highway-u Juri crveni auto Ilona Muska Vozi nas u svijetlu budućnost Na crveni Mars Gdje će živjeti naši unuci Crvenokožni Marsovci domorodci, Gdje na Crvenom trgu Stajat će ponosno postolje od porfira I riđeg granita Kolonizatorima Marsa U kacigama s petokrakama I onaj auto, Isto takav Kakav je ostao u njedrima stare Zemlje U dubini, strašnoj, infernalnoj U crvenoj pozlaćenogranitoj rupi Umjesto zaboravljenog idola – Na postaji metroa Arsenalna. Pa ima li života na Marsu? Pa hoće li biti života na Zemlji? Ima li na Marsu automehaničara? Drugovi, idemo u budućnost! Drugovi, molim vas, nemojte paničariti! Bez panike! Bez panike! Bez panike! Poniranje
Pjesnici su baš proroci, jer je pjesma o kijevskoj podzemnici, kako je Darija pohrvatila slavnu kijevsku podzemnu željeznicu, sada povremeno i sklonište, napisana još 2018., kad je, kako stoji u fusnoti, crveni auto Tesla Elona Muska otputovao na Mars te se kijivski metro na Twitteru – koji upravo Musk mjesecima kupuje, op. BB – obratio tehnološkom multimilijarderu s prijedlogom da isti auto postavi na podzemnu stanicu metroa Arsenalna, inače, najdublju na svijetu (105,5 metara). Daria dodaje na kraju: Ilon Musk nije odgovorio
Crnogorski (Božidar Proročić, Veljko Đukanović i Veselin Živanović), ukrajinski (Daria Lisenko) i hrvatski (Željka Lovrenčić, Božica Brkan, Siniša Matasović i Sanja Domenuš) književnici za uspomenu na Sisak / Foto Miljenko Brezak
U međuvremenu, kad je Ukrajina napadnuta i trebala zgasnuti, na oduševljenje cijeloga svijeta, tehnološki milijarder je iznad Ukrajine instalirao Starlink kako bi i u bombardiranjima, razaranjima i ubijanjima osigurao Internet odnosno energetske i medijske komunikacije. Sad nedavno je, međutim, predložio tobože razumne i navodno uravnotežene mjere za mir, mirovni sporazum, malo za ukrajinsku, ali bogme i za rusku stranu. Naravno da se svijet zgrozio idejama potencijalnoga kupca Twittera, koji potom objavio da je zatražio sponzorstvo Pentagona i za satelitski sustav na nebu iznad Ukrajine, jer da njegova kompanija SpaceX ne može vječno financirati satelite koji koštaju silne milijune. Valjda je ponovno skoknuo na Mars, jer – jer mu može biti – kao da je pao s njega.
U Državnome arhivu u Sisku u petak, 7. listopada 2022., u predstavljene su panorame hrvatske i crnogorske poezije Razlog za pjesmu i Odlazak u stihove, koje su priredili Željka Lovrenčić i Božidar Proročić. Uz priređivače, panorame je predstavio i profesor Veljko Đukanović. Moderator je bio predsjednik Sisačko-moslavačkog ogranka DHK-a Siniša Matasović koji je, kao jedan od 40 zastupljenih pjesnika u hrvatskoj panorami, pročitao jednu svoju pjesmu. Svoje je pjesme pred iznimno zainteresiranom publikom čitala i članica Upravnog odbora DHK-a Božica Brkan – Vermut i sve passent. Također, prvi put iz crnogorske panorame predstavljene u inozemstvu, pročitane su pjesme od ukupno 20 i dvoje crnogorskih pjesnika Rebeke Čilović i Miraša Martinovića te hrvatskih Enerike Bijač i Slavka Jendrička.
Gosti iz Crne Gore Božidar Proročić, Vejko Djukanović i Veselin Živanović s domaćinima predsjednikom DHK Zlatkom Krilićem, Željkom Lovrenčić, voditeljicom međunarodne suradnje DHK te čšlanicom Uprave DHK kao i Božica Brkan
Na svečanome
otvorenju ovogodišnjih Zagrebačkih književnih razgovora crnogorski su
književnici razgovarali s ministricom kulture dr. sc. Ninom Obuljen Koržinek
te s predsjednicom odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u Hrvatskome saboru
prof. dr. Vesnom Bedeković. Ona ih je zajedno s predsjednicom
Povjerenstva za književne veze DHK-a dr. sc. Željkom Lovrenčić pozvala u
Hrvatski sabor. Usprkos svome pretrpanom rasporedu, gđa Bedeković koja njeguje
uspješne veze s hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori, posvetila je svojim gostima
sat vremena i provela ih Saborom.
Crnogorski književnici s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek i predsjednicom saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesnom Bedeković U posjetu Hrvatskom saboru
U Sisku se
predstavila i ukrajinska književnica Daria Lisenko koja je pročitala vrlo
aktualnu pjesmu napisanu prije pet godina, posvećenu Musku te ukratko
obrazložila svoju temu izlaganja na ZKR-u Hrvatski
i ukrajinski književni huligani – Međunarodne poveznice i utjecaji hrvatske i
ukrajinske alternativne književnosti.
Božica Brkan čita svoje pjesme i dio publike / Foto Miljenko Brezak
Rasprava za vrijeme tribine / Foto MIljenko BrezakDio publike / Foto Miljenko BrezakDrugi dio publike / Foto Miljenko Brezak
Polemička tribina „Bez cenzure“,
održana 29. rujna u 18 sati u DHK, bila je posvećena književnom
mainstreamu, odnosno književnom populizmu, a o temi su veoma znalački i
živopisno govorili Borivoj Radaković, Milko Valent i Božica Brkan. U raspravu
se aktivno uključila i publika, kao i na svim dosadašnjim polemičkim tribinama.
Valent je, među ostalim, ustvrdio da je žanrovska književnost pripomogla da
mainstream dominira, no valja razlikovati, naglasio je, knjižarski i literarni
(estetski) uspjeh. Govorio je i o svojim iskustvima rušenja davnih tabua
(„mainstreama“), zbog čega su ga izdavači dugo odbijali. Radaković je istaknuo
i to kako je današnji mainstream površno „dijeljenje“ književnost na teme
(npr. na gay književnost, na postkolonijalnu, zatvorsku, ratnu književnost i slično),
a da je prava književnost poniranje u jezik, sudbine, odnose među likovima,
motivaciju… No pravi rad na tekstu neobrazovana većina ne vidi, nego se
vodi osim „sviđa mi se“ ili „ne“, što je za struku najmanje važno. Božica Brkan
ustvrdila je da nam se kulturni i medijski prostor raspao, pa više i ne znamo
što je mainsteam, a što ne. Navela je brojne primjere samopromocije pisaca,
istaknula ukidanje kulturnih priloga u novinama te unificiranost društvenih
mreža. Također je, kao autorica i na kajkavskom, govorila o borbi za očuvanjem
naših triju jezika (odnosno, dijalekata), što je teška misija u vremenu
estradizacije svega. Govorilo se i o drugim raznim aspektima mainstreama,
tribina je bila iznimno plodna!
U subotu 1. listopada 2022. u 18 sati i u nedjelju 2. listopada 2022. u 16 sati Radio Vrbovec emitirao je emisiju Stara lipa u kojoj Katarina Zadrija, predsjednica Udruge Osebunjek, razgovara s Božicom Brkan o njezinu najnovijem roman Privemeno neuporabljivo. Emisija je snimljena prilikom predstavljanja knjige u Narodnoj knjižnici Vrbovec.
Na snimanje emisije na Radio Vrbovcu / Foto Miljenko Brezak
Suvremena hrvatska književnica Božica Brkan već je gostovala u Vijencu,
a uvrštena je i u knjigu kritika Kraljevstvo za knjigu (2018) pod
naslovom Globalistička prikazanja i mirakuli. Dehumanizirani mirakuli
i moraliteti u autoričinoj knjizi Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka
2013. donose sudbinska stradanja i globalističke lamentacije u kojima
Božica Brkan odrješito polemizira, a njezina je istinska rezignacija osmišljena
ironijskim odmakom.
Budući da smo okruženi svijetom loših nakana, domišljatost i
maštanje stvaraju tzv. filozofiju tjeskobe kojoj se autorica priklonila
ostvarujući čiste tonalitete dramatičnog u svojoj najnovijoj prozi, romanu Privremeno
neupotrebljivo. Imaginativna romansijerska struktura znak je doživljenih
aktualnosti i kad se suprotnosti nagomilaju, sve se pokreće. Svojim
romansijerskim duhom autorica je domišljato i maštovito pokrenula funkcionalan
splet imaginacije i sjećanja. Katastrofalan potres u Zagrebu (2020) autorica
nadahnuto povezuje s isto tako rušilačkim potresom u bijelom gradu Zagrebu
1880, kad je teško obolio i prerano umro naš slavni August Šenoa, neumorno
služeći svome gradu.
Stranica iz Vijenca
U stvaralačkoj analizi novih neočekivanih stvarnosti bića autorica Božica
Brkan pokreće beskonačnu dimenziju proteklih psiholoških zbivanja u nerazmrsiv
kaos nedovršenih snova. To su problemi bitka, problemi nove ritmičnosti života
što se zahuktalo kreće stranicama osebujne knjige koja se u sklopu oživljenih i
nanovo pokrenutih paradoksalnosti zbivanja u stilu žutih oznaka „privremeno
neuporabljivo“i lockdowna,pročita gotovo u dahu:
„Razmišlja Dora kako neprestano i dalje živi, kako se rabi prema nuždi,
potrebi, ali suzdržano, polovično, da se ne složi poput naherenih građevinaneizvjesne sudbine o kojima svakodnevno izvješćuje. Dosadilo joj je
citirati ministre, doministre, državne tajnike, šefove ovoga ili onoga,
načelnike, inspektore i predstavnike kvartova o tome kako se i zašto ruši
slabo, a ne gradi nikako. I najnoviji džingl ostario je.“
I tako dolazimo do književnog fenomena koji smo navikli nazivati užitkom
čitanja. Tomu pridonose i lingvističke aktivnosti paradoksalno sjedinjene u
dijalogu koji promiče meštrijuautoričine
nadahnutosti jezikom.To je zagrebački žargon, agramerski, uz
upotrebu kajkavskog idioma, ali je u službi i profesionalni žargon, govor i
vokabular profesionalaca kojima pripada i glavna junakinja urednica (Purgerica)
Dora, koja je i glavni lik, Dora Krupićeva iz Šenoina Zlatarova zlata.
Premda ovaj nesvakodnevni roman nema obvezni fine, ni prihvatljivu
Ljubav (bez preljuba), bez koje se ne može, nema Happy End, autorica
Božica Brkan putem imaginacije pokušava nas vratiti u svijet povjerenja.
Autoričino viđenje potresa pomalo je i tužno, možda čak „teško pada“: „Ali što
je to s kućom dulje trajalo, to se Dori činilo kako joj i život stvarno postaje
privremeno neuporabljiv.Sve više. Sve više i više.
Kao da se to stanje produljuje. Nije znala tko bi mogao biti mjerodavan da joj
na vlastiti život nakelji spasonosnu žutu naljepnicu. Neki volonter, usputni
pridošlica, tko je i ne poznaje dovoljno? Netko blizak joj? Tko njezin? Je li
netko propisao i zakon o tome?“
Teško je prepričati izuzetno bogatu i zanimljivu tribinu iz serije tribina Hrvatskoga PEN-a Tumači poezije, održanu u utorak 20. rujna 2022. u zagrebačkoj Knjižnici Marija Jurić Zagorka na Krvavom mostu naslovljenu KAJ i ČA – poetski međuprostori, posvećenu dijalektalnoj poeziji.
S tribine: Diana Burazer, Božica Brkan, Evelina Rudan i Nada Galant / Foto Knjižnica Marija Jurić Zagorka
Moderatorica Diana Burazer ugostila je Božicu Brkan, književnicu i novinarku, Maria Kolara, književnoga povjesničara i kritičara, Evelinu Rudan, književnicu, pjesnikinju, književnu teoretičarku i kritičarku i Nadu Galant, pjesnikinju. Otvorene su mnoge nove teme.
S tribine: Diana Burazer, Mario Kolar, Božica Brkan i Evelina Rudan / Foto Knjižnica Marija Jurić ZagorkaDio publike / Foto Knjižnica Marija Jurić Zagorka
Preporučujem događaj snimljen kamerom Hrvoja Grgića.
Posve nedogovoren, a meni vrlo drag finale: čitam svoju kajkavsku “ginekološku” pjesmu TA MOJA KEJ PESMA, a potom je u prepjevu Vlaste Vrandečić Lebarić na čakavski ‘VO MOJA TOBOŽE PISMA na prvo viđenje čita – Evelina Rudan!
U sklopu ciklusa tribina Tumači poezijeHrvatskog PEN centra, održat će se tribina posvećena hrvatskoj dijalektalnoj poeziji.
Pozivnica na tribinu
Na tribini će sudjelovati Božica Brkan, književnica i novinarka, Evelina Rudan, književnica, pjesnikinja, književna povjesničarka i kritičarka, Mario Kolar, književni povjesničar i kritičar, Nada Galant, pjesnikinja i Diana Burazer, moderatorica.
Utorak, 20. rujna 2022. u 19 sati, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Vrbovec sinoć. Treće predstavljanje romana Privremeno neuporabljivo Božice Brkan protiv utakmice Milan-Dinamo. Pobjeda književnost nad nogometom. Hvala Vrbovčanima na uvijek srdačnom gostoprimstvu. Narodnoj knjižnici Vrbovec i knjižničarki Mateji Hrgan te organizatorima Udruzi Osebunjek Vrbovec i Katarini Zadriji, koja je i vodila (i meni zanimljivu!) večer te uz Želimira Novaka i mene čitala odlomke „najzagrebačkijega romana“. Gostovala sam u Vrbovcu predstavljajući roman Generalov sin, Srbin a Hrvat i zbirku pjesama Nemoj mi to govoriti prije petnaest mjeseci. Bila je prva od dogovorenih deset promocija, a odmah poslije Vrbovca ostalih devet zbog korone smo morali odgoditi. Korona i potres nadahnuli su me za najnoviji roman, pa se nadam i njegovoj drugačijoj sudbini. Hvala i Radio Vrbovcu, naknadno javljam vrijeme emitiranje razgovora.
Gostovanje na Radio Vrbovcu, u emisiji Katarine Zadrije / Foto Miljenko BrezakU Narodnoj knjižnici Vrbovec Katarina Zadrija predstavila je autoricu i njezino novo djelo / Foto Miljenko BrezakČitanje romana naglas / Foto Miljenko BrezakŽelimir Novak: čitanje na prvo viđenje – odlično / Foto Miljenko BrezakPogledom zainteresirane publike / Foto Miljenko Brezak
Dizajn Marina Hržić Basar iz Tiskare I.T.M. Vrbovec
Udruga Osebunjek iz Vrbovca u Narodnoj knjižnici Vrbovec u
srijedu, 14. rujna 2022. u 19 sati organizira predstavljanje romana Privremeno
neuporaljivo Božice Brkan. Vodi Katarina Zadrija. Plakat i pozivnicu
dizajnirala je Marina Hržić Basar iz Tiskare I.T.M. Vrbovec.
