Susret pjesnika 7. Rijeka šuma nebo u organizaciji Matice hrvatske Ogranak Lipovljani održan je u subotu 13. travnja 2019. u slikovitim Piljenicama, rodnom selu Đure Vidmarovića, te u Krapju u Lonjskom polju. Okupila je dvadesetak pjesnika iz cijele Hrvatske, a Božica Brkan čitala je kajkavske pjesme lepe mlade joči i vuha.
Dobrodošlicu pjesnicima priredili su učenici Područne škole iz Piljenica, udruga žena Mlinarice, Ogranak Marice hrvatske Kutina, PP Lonjsko polje i MPZ Lira.
20190414
U emisiji Hrvatskoga radija Sljeme Kajkavijanakod Ane Lacković Varga, u četvrtak 21. ožujka 2019. od 20,30 do 22 sata gostovali su Ivica Ivanković, etnolog, foklorist i radijski novinar te pjesnik, i Božica Brkan, recenzentica knjige, predstavili su Ivankovićevu zbirku na kupljanskom govoru Miselnica u izdanju Udruge Ivana Perkovca – za njegovanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine, koju vodi Jasna Horvat. Kao druga od tri knjige Miselnica je netom objavljena u okviru Projekta Književno stvaralaštvo kajkavaca između Krapine i Sutle.
20190323
Neki se pretplate kazalište, knjige, pakete zdrave hrane, kozmetike ili nakita, a neki na – žestice i vina. Portal Netokracija zanimalo je da li bi startup poput Vineboxa mogao zaživjeti i kod nas, s obzirom na hrvatsku vinsku scenu. Novinarka Ana Marija Kostanić Vino na pretplatu: Mogu li hrvatske vinarije izvesti poslovni model po uzoru na Flaviar i Vinevox? pripremila je vrlo zanimljiv i poticajan članak u kojem su 15. ožujka 2019. komentirali gastroblogerica Božica Brkan, Jugoslav Petković iz Flavira i Diana Kostelnik iz Iločkih podruma.
link
Vino na pretplatu: Mogu li hrvatske vinarije izvesti poslovni model po uzoru na Flaviar i Vinebox?
U Kaju, časopisu za književnost umjetnost i kulturu, dvobroj 5.-6. za 2018. Pedesetletnica Kaj 1968-2018 uz priloge iz suvremene hrvatske književnosti (Kovač, Jelušić, Weber) iz kajkavske književno-jezične baštine (Pajur) i druge teme, među radovima sa 11. natječaja za hrvatski književni putopis uz radove Denisa Peričića, Marijana Tomislava Bilosnića, Božidara Brezinščaka Bagole, Zvjezdane Jembrih, Božice Jelušić, Tomislava Šovagovića i Biserke Goleš Glasnović, objavljen je i putopis Nova moslavačka razglednica: villaromanana Sipčini Božice Brkan, nagrađen u Loboru na Danima Franje Horvata Kiša 2017. str. 126.-129.
20190207
Linkovi
Kaj, sretan 50. rođendan! – Umjesto kave 30. studenoga 2018.
26. veljače 2018. na 1. programu Hrvatskog radija u ciklusu emisija “Iz narodne baštine kajkavskih krajeva” urednika i voditelja Ivice Ivankovića Božica Brkan pročitala je svoju priču “Kak su trojica pesmu nosili”, a koju je 2001. godine prof. dr. Miroslav Šicel uvrstio u svoju “Antologiju hrvatske kratke priče”.
Danas, 4. veljače još jednom je reprizno emitirana.
U sisačkom Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac u utorak, 29. siječnja 2018. na svojoj novoj, potkraj prošle godine započetoj tribini Siniša Matasović vam predstavlja, književnik i važan sudionik sisačkoga kulturnog života, ugostio je Božicu Brkan.
Nakon vrlo uspješnog predstavljanja poezijom na Stihovnici te na Kvirinovim susretima prošloga proljeća dvojac je predstavio autoričinu prozu dvjema najnovijim knjigama priča, kajkavske Život večni i pisane na hrvatskome standardu Umrežena. Teme su bile biografske i bibliografske, jezične, kulturne, zavičajne… Brojna publika zanimala se osobito za odnos stvarnoga i fikcijskoga u tekstovima Brkanove.
20190130
Prenosimo sa fejsa Knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak:
SINIŠA MATASOVIĆ VAM PREDSTAVLJA – BOŽICU BRKAN
29. 1. 2019. /18:00-20:00/Odjel za odrasle/
U idućem izdanju nedavno pokrenute književne tribine Siniša Matasović vam predstavlja, ugostit ćemo nagrađivanu književnicu i novinarku Božicu Brkan. Naglasak okupljanja bit će na dvije najnovije prozne knjige ove produktivne autorice rodom iz Okešinca pored Križa. Zbirka priča „Umrežena“ pisana je na standardnome hrvatskom jeziku i pretežito govori o ljudskom otuđenju u takozvanoj virtualnoj stvarnosti u kojoj čovjek ima osjećaj da mu je sve lako dostupno, ali istodobno živi u svijetu samoće, u svijetu koji nestaje. Druga zbirka priča „Život večni“ pisana je na kajkavskome narječju, preciznije na moslavačkoj kekavici, a bavi se svakodnevnim problemima i anegdotama žitelja toga kraja.
I u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića rijetki su događaji poput autorske večeri Željke Lovrenčić održane u četvrtak 17. siječnja 2019. Brojnoj publici o književnici i prevoditeljici te svjetskoj putnici, zaljubljenici predanoj hispanističkom, posebice latinoameričkome svijetu, teško i s kime usporedivoj našoj hispanistici, poslije pozdrava ravnateljice knjižnice Jasne Kovačević, o suradnji s Lovrenčićevom govorili su svestrani književnici Tomislav Marijan Bilosnić, Branka Primorac i Božica Brkan, koja je i moderirala tribinom, svojevrsnom jednosatnom godišnjom bilancom 2018., ne računajući i brojne objave po časopisima i internetskim stranicama, za čak deset objavljenih knjiga.
Od ukupno objavljenih 78 knjiga (14 autorskih knjiga, još 17 ih je uredila, a 47 prevela) prošle je godine u različitih izdavača i u različitim zemljama objavila jednu autorsku (eseji-kritike), a ostale su prijevodi što s hrvatskoga na španjolski i što sa španjolskoga na hrvatski. Takva obostranost i u razmjerima širim od hrvatskoga je rijetka, a uz to, toliki su naslovi iznjedreni iz višegodišnjih, pomno osmišljenih projekata, koji su zahtijevali i uistinu veliku usredotočenost, predan rad i istraživanja.
20190119
Linkovi
Željka Lovrenčić u 2018. objavila 10 knjiga! – Umjesto kave 19. siječnja 2019.
Encuentros ili 12 hrvatskih pjesnika na španjolskom u Kolumbiji – Umjesto kave 23. ožujka 2018.
Dvanaest hrvatskih pjesnika Encuentros Željke Lovrenčić predstavljen u Zagrebu
https://www.bozicabrkan.com/eduardo-bechara-navratilova-baciti-se-u-more-hrvatske-poezije/
http://www.bozicabrkan.com/tigar-bilosnic-umjesto-kave-27-srpnja-2018/
http://www.bozicabrkan.com/branka-primorac-na-spanjolskom-umjesto-kave-12-listopada-2018/
https://www.bozicabrkan.com/branki-primorac-vec-drugi-mato-lovrak-ujesto-kave-5-lipnja-2017/
http://www.bozicabrkan.com/27-croatia-rediviva-ca-kaj-sto-u-selcima-na-bracu/
Ako niste još dospjeli pročitaliti u tiskanome izdanju Artikulacija, 3. broju u 2018., kako ga šarmantno nazvaše časopisom za čitanje, od 26. prosinca 2018. na elektroničkom izdanju preporučujemo nove kajkavske priče Božice Brkan Povečane slike – uz uvod Slika: Čižme, Slika: Ne dva z malu, Slika: Taška, Slika: Titanik v Jokešincu.
Ne samo iz prijateljske naklonosti mladoj koprivničkoj ekipi urednika Marka Gregura od prvoga broja Artikulacija 2016. – sklonost je i veća otkako su se iz broja u broj potvrdili i više od početnih očekivanja i nadanja! – dodajemo kako uzorno uređuju ne samo svoje tiskano nego i elektroničko izdanje. Sjajno pregledno izaziva na čitanje, pogotovo odabranih, stvarno dobrih tekstova.
20181228
linkovi
http://www.dhk-koprivnica.com.hr/index.php/projekti/casopis-artikulacije
https://www.facebook.com/Artikulacije-%C4%8Dasopis-za-%C4%8Ditanje-860330980766445/
Najnoviji broj Zbornika Moslavine, broj XVI/2018. kao i obično, objavljuje pregršt zanimljivih zavičajnih tekstova. Antonio Džaja piše o položaju srednjevjekovne Kutine na osnovi arheoloških lokaliteta, dr. sc. Ivana Škiljano čazmanskim kasnogotičkim i renesansnim pećnjacima, dr. sc. Danko Dujmović o posjedima iz 13. stoljeću na kutinskom području, dr. sc. Silvija Pisko migracijama stanovništva Kraljevine Slavonije prema Gradišću: Moslavina i vlastelinstvo Erdödy, dr. sc. Filip Škiljan o grkokatoličkoj župi Dišnik, Ivan Gračaković razmatra prošlost i mjesno nazivlje Donjeg Polonja, Jasmina Uroda Kutlić 120. obljetnicu dolaska željeznice u Moslavinu, dr. sc. Franko Mirošević političko opredjeljenje glasača Kotara Novska (1925.-1928.), dr. sc. Ljiljana Dobrovšak židovske obitelji u Kutini na početku uspostave NDH, Dragutin Pasarić zlatni jubilej Petrokemije Kutina, Ines Mravunac arhitekturu kutinske moderne u drugoj polovici 20. st., Đuro Vidmarović piše o knjizi Silvije Pisk Pustinjaci podno Garić planine, Mladen Mitar o izložbi skulptura Poetika volumena Marijana Glavnika iz hrvatsko-poljske razmjene likovnih izložbi, a Slavica Moslavac o pučkoj tradiciji lončarske vještine i etnografskoj izložbi Zaviri ispod / donje rublje i higijena. Ivana Cerinski tumači širenje, razvoj i uporabu (H)albice, oglavlja udanih žena Gornje Posavine, a Vida Pust Škrgulja uvodi s Prijateljima baštine u Muzej Ivanić Grada.
Uz druge, Zbornik Moslavine objavljuje i dva teksta Božice Brkan: Čuvanje zavičajnog jezika u dječjem dramskom izričaju od str. 269. do str. 274. i Bilješku o suzniku od str. 307. do str. 310.
Prvi govori o nastupima malih glumaca Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križi podmlatka Amaterskoga kazališta Josip Badalić Križ na nekoliko posljednjih Kajkavijada u Varaždinskim Toplicama i državnim smotrama u igrokazima B. Brkan Selfie na kipec, Žabe na kolec i Sipčina – ove su godine izveli i Fašejnek! – napisanima na kekavici, kajkavskom idiomu kriškoga kraja. To je djecu i njihove voditelje Ivanu Posavec Krivec i Maricu Kukor ponukalo da i sami kreiraju nastupe na pozornici na svome zavičajnom govoru.
Drugi tekst storija je s ruba izložbe Staklo i priča o stakluautorica Anite Pavo-Gadža i Slavice Moslavac u Galeriji Muzeja Moslavine u Kutini te pjesmi B. Brkan lakrimonij odnosno, kako se pokazalo zahvaljujući znalcima kustosima arheologije, lakrimarij iliti suznik, govori o pjesmi odnosno sjećanju na obilazak muzeja u Novom Vinodolskom i staklenom izlošku iz rimskih vremena izvučenom iz mora, kakav je, zahvaljujući grešci u nazivu u prvoj verziji pjesme, otkriven i u Muzeju Narone u Dolini Neretve, a onda, uz neke druge lokacije, i u staroj Sisciji – čak sedam lakrimarija i to od ljubičastoga stakla!
20181226
linkovi
Žabari jel žabe na kolec na 21. Smotri dječjeg stvaralaštva u Poreču
Igrokaz za djecu SELFIE NA KIPEC Božice Brkan na 23. Kajkavijadi
http://www.bozicabrkan.com/tag/nova-moslavacka-razglednica-villa-romana-na-sipcini/
Ivica Ivanković “O Moslavini s Božicom Brkan” baštinski na Hrvatskom radiju
O lakrimoniju, lakrimariju, suzniku – Umjesto kave 31. svibnja 2018.