Umjesto kave 19. listopada 2016.: Otvorena Kuća Šenoa

Dugo pripremana, u petak 14. listopada 2016. napokon je u Mallinovoj 27 u Zagrebu otvorena Kuća Šenoa, muzej Augusta Šenoa i njegove obitelji. Udruga Svi naši Šenoe publici i poklonicima na taj način kroz pet uređenih soba približava četiri naraštaja Šenoa u Zagrebu. I to ne samo sa više od dvije i pol tisuće predmeta koji podsjećaju na biskupskoga sladopeka Alojza, zatim na najzagrebačkojega književnika Augusta, slikara Branka i njegova brata geografa i putopisca Milana, zatim enciklopedista Zdenka i druge nego na duh prošlih vremena.

senoa_06augustovasobaslikanje
Fotografiranje uz Augustov šrajbptiš / Fotografija Miljenko Brezak
senoa_03publika
Uoči otvorenja / Fotografija Miljenko Brezak

otvorivši dom u ime pokrovitelja Matice hrvatske, njezin predsjednik akademik Stjepan Damjanović podsjetio je i kako najstarija hrvatska kulturna institucija – a narod ne može bez svojih, posebice kulturnih institucija – iduće godine obilježava 175 godina. August Šenoa u MH objavio je više knjiga od ma kojega književnika, a bio je i dugogodišnji, vrlo uspješan glavni urednik Vijenca. Taj veliki ljubimac hrvatskoga naroda, kako je rekao akademik Damjanović, podržavao je osobito mlade književnike.

senoa_02monsivangolub
Pjesnik i svečenik mons. Ivan Golub i novinarka Anamaria Šnajdar / Fotografija Miljenko Brezak

Izuzetno dojmljiv u nastupu bio je pjesnik i svećenik mons. Ivan Golub, inače susjed i duhovni pratitelj kuće, koji je dom Šenoinih pozdravio s Mir kući ovoj, blagoslovio – prvi je put blagoslovljena na Andraševo 1929. – uz drugo, i opetovanim, po njemu i danas izuzetno aktualnim Augustovim riječima iz Diogeneša, što visi na ulazu kuće:

Bog vas blagoslovio… Ljubite se do groba, samo ljubav uzvisuje čovjeka do zvijezda. Al ljubite i cijeli svijet, a prije svega taj divni kraj koji vas je rodio. Siromašan je, mnogo mu treba ljubavi. Na ovoj grudi trajte pošteno dane svoje, za nju radite, nju mi branite; ne mami vas tašta čast, ne zaslijepi vas sjajno tuđinstvo. Ostajte što jeste, i ne dajte da vam dejea budu drugo nego što sve vi!

Zanimljivo je bilo i uime svih prisutnih, kako je rekao, njegovo rukovanje sa slavnim prethodnikom preko molitvenika Razgovor s Bogom, koji je August darovo supruzi Slavici 1870. uz rukopisnu posvetu.

senoa_05jasminareispozdravlja
Dobrodošlica osnivača muzeja: Jasmina Rais / Fotografija Mijenko Brezak

Dobrodošlicu je poželjela i Jasmina Reis, pastorka posljednjega Šenoe, Zdenka, Augustova unuka, koja sa svojom obitelji obnavlja kuću i uređuje je za trajanje u budućnosti. Svečanom činu prisustvovali su brojni prijatelji i poklonici Šenoa, uz druge i predsjednik HAZU Zvonko Kusićakademik Tonko Maroević, Božo Biškupić, Lazo Goluža, gosti iz Mađarske glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Mišo Hepp i predsjednik Htvatskoga kluba August Šenoa u Pečuhu Mihaly Šarošac, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Tedi Lušetić. Otvorenje je glazbeno oplemenila harfistica Marija Mlinar, a književnom riječju učenici Osnovne škole Augusta Šenoe.

Kroz večer je osebujno vodila novinarka Anamaria Šnajdar, autorica serijala razgovora sa Zdenkom Šenoom o štiklecima o obitelji na Radio Sljemenu.

201610188042-600-hrv-slovo-tekst-muzej-senoa

Objavljen tekst Božice Brkan u “Hrvatskom slovu” broj 1124 od 4. studenoga 2016.

 

link

http://oblizeki.com/kuca-senoa-u-malinovoj-27-zagrebacka-prica-o-cetiri-narastaja-izuzetne-obitelji-19010

Umjesto kave 1. ožujka 2016.: Roklicer, apsolutno siguran

Rijetko mi se događa da bih iz neke knjige poželjela iscitirati gotovo sve. Čitam “svoga” najnovijeg Roklicera, s potpisom, a bez posvete, kaže da ne piše posvete, a znam da mu se nije dalo pisati, i svakoj stranici po lošoj a neizljećivoj navici napravim uho. Bez kriterija sam, mislim, pa si koji dan ostavim da bih izoštrila kriterije, pa onda danas ponovno. I tako ipak odabrah ovu pjesmu. Ne stihove, kad ih nije ni napisao. Dodajem fotku kakve on ne objavljuje na svojem fejsu: nije za šankom nego u Društvu književnika (gdje više nema ni šanka). Sutra ondje točno u podne predstavlja tu knjigu “Apsolutno siguran”, Naklada Đuretić, 2016. Da, da, baš onu s naslovnično uzdignutim srednjim prstom.

S nekog prijašnjega razgovora o poeziji: u DHK Roklicer prvi slijeva.
S nekog prijašnjega razgovora o poeziji: u DHK Roklicer prvi slijeva.

SMAK SVIJETA
Kad sve zbrojim i podvučem crtu, u minusu sam do jaja. Ali ništa se ne žalim. Gotovo sve dječje i spolne bolesti sam prebolio. Imama dva uspješno propala braka i kusur djece. Uživam u lakim drgoama is vim vrstama alkohola. Dovoljno sam vleik domoljub da ne plaćam poreze, al ii zakleti katolik da ne idem u crkvu. Bez ikakvih problema, švercam se u tramvaju. Još mi ne trebaju optička pomagala da uočim stražnjicu u svake zgodne žene i nepokolebljivo vjerujem da ću upoznati Fidela Castrau Disneylandu.

Ipak, nadasve se nadam da ću preživjeti treći svjetski rat, otići u posve devastiranu banku, i od srca im se posrati na salter. Rekao bih zdušno:
Podvucite crtu, govnari, sada ste i vi u minusu do jaja!

Roklicer - Apsolutno siguran - NaslovnicaP. S. Rokliceru, dragi, poslije svake pjesme (kao i priče), najradije bih te posvojila. Vremenski tijesno, ali suosjećajno književno i mogla bi Ti biti mama. Kad sam si mogla roditi književnu kćer, što ne bih mogla i drugoga, književnoga sina? Što bi dijete, jedan od mojih književnih likova sličnih tebi, reklo: mama, rodi mi starijeg brata.