Umjesto kave 20. svibnja 2016.: sorte jagoda

Ne znam ni koliko godina ima niti koliko sam motivacijskih tekstova napisala i govora održala kako bi prodavači jagoda na uličnim štandovima morali navoditi i sortu jagoda navodno svojih koje prodaju iz okolice Zagreba, gradske ili županijske.

jagodasortaclery02Volim znati što jedem. Osim toga, educiraju potrošače. Utaman! Govori ti gluhome. Kao da ih to nešto košta. Kao da sorta nije pola uspješne proizvodnje. I trgovine!

jagodasortaclery01

Kad tamo, prije neki dan iz vožnje u Horvaćanskoj kraj našega Pointa uočim – piše i sorta. Namjerno ću previdjeti da piše clary, iako se sorta zove clery. I, eto, prenosim pohvalu zagrebačkome OPG-u Hećimović. Neka im je uspješna i berba i prodaja! Sad i dalje čekam sva ona lijepa imena jagoda, ne samo ne baš uspio pokušaj valjda brendiranja jagodica purgerica najslađa bobica. Zašto to može, a clery, elsanta, raurica, marmolada, arosa, qeeen elisa, alba, miss… Da i ne kažem tobože domaća.

20160520

Zbirka “Prvih dvadeset uboda” predstavljena u Zagrebu

Svi kratkopričaši skloni satiričkom pogledu na svijet neka se počnu pripremati: 15. srpnja 2016. otvara se već peti natječaj za kratku priču – satiru Slavko Kolar. Uz Dane Slavka Kolara, koji se održavaju od 2002., organizira ih Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma.

f1KID_3696.jpg 600 BBmisvi&publikastragaodozgoDOBRO+
Vinka Jelić-Balta, Radovan Dožudić, Božica Brkan, Dubravko Jelačić Bužimski, Slađan Lipovac i Miroslav Mićanović / Fotografija Davor Kirin
f2IMG_5721.JPG 600 mbnassestero+
Karmela Špoljarić, Vinka Jelić-Balta, Radovan Dožudić, Božica Brkan, Dubravko Jelačić Bužimski, Slađan Lipovac i Miroslav Mićanović / Fotografija Miljenko Brezak

Iako novčane nagrade nisu visoke, sudeći prema broju javljanja – u četiri dosadašnja natječaja oko 250 priča – motivirajuće su, jer se najboljih deset priča koje ulaze u najuži izbor objavljuju i na internetu te u knjizi. Po deset najboljih od devedesetak priča s prva dva natječaja 2012. i 2013. godine prošle su godine objavljene u zbirci “Prvih dvadeset uboda” (urednici Vinka Jelić-Balta i Slađan Lipovac). Tim bi svojim hommageom zacijelo bio zadovoljan i sam Slavko Kolar, pogotovo jer je rijetko mjesto gdje je, osim u stvarnosti i u medijima na novinarski način, živa suvremena književna pisana satirična riječ.

f3IMG_5728.JPG 600 BBgovori+
Izvatke iz svoje prvonagrađene satire “Svojih tijela gospodari” čita Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

Zbirka “Prvih dvadeset uboda” predstavljena je vrlo uspjelo i zanimljivo i u utorak, 17. svibnja 2016. u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović. O natječaju, pričama, satiri i knjizi govorili su Vinka Jelić-Balta, Miroslav Mićanović i Slađan Lipovec, a izvatke iz svojih priča-satira čitali su Dubravko Jelačić Bužimski, Karmela Špoljarić, Radovan Dožudić i Božica Brkan, inače prva pobjednica prvoga natječaja pričom Svojih tijela gospodari.

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/na-danima-slavka-kolara-predstavljena-knjiga-prica-satira-prvih-dvadeset-uboda/

http://www.gradska-knjiznica-cazma.hr/index.php/natjecaj-za-kratku-pricu-satiru-slako-kolar

http://www.zarez.hr/clanci/svojih-tijela-gospodari

http://www.gradska-knjiznica-cazma.hr/index.php/torte-od-malina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEica_Brkan

Umjesto kave 17. svibnja 2016: uknjiženi selfhelp Erica Smitha Ljubavni vodič za geekove

Bilo je to ovako. Knjiga omanjeg formata od 200-tinjak stranica stigla je na ime sina, uglednoga geeka, ali kako se radilo o knjizi, ne bih ja bila ja da nisam, kad ju je nevoljko raspakirao (a nije e-knjiga!), bar pogledala o čemu piše. Dakako da sam ga nagovarala da mi je ostavi da je i pročitam, ali ju je odnio (koliko znam, još o njoj njegov medij, Netokracija nije pisala). Kad je moja kolegica, urednica iz Profila Sandra Mlakar Pocrnić provjeravala hoće li štogod, odmah sam se ogrebla.IMG_8447 600 naslovnica

Već me dugo neka knjiga, a hvala Bogu gutam ih, nije toliko zabavila. (O temi kako sve mora biti zabavno tek spemam zapise!) Prva joj je odlika da je baš duhovita, a mnogima će biti i zbunjujuća. Geekovima i najmanje, pa teško vama ako niste nikad igrali bar neku kompjutorsku igr(ic)u i šalabajzali po levelima. O, neću reći kako “volim sve što vole mladi”, knjiga i nije napisana za moju poodmaklu dob, pa ne treba čuditi što sam je čitala kao selfhelp, kako je rekla bi ih i upapirčena, ali – naopako. Izdavač je reklamira kao “odgovor na molitve svih geekova koji više ne žele biti samci”, uglavnom za muške, iako je dobrodošao i ženskima, koje autor naziva geekovima s XX kromosomima (moderne cure također zovu na dejt!) – nisam baš vidjela da su kritike otišle iole dalje od toga – a ja sam je čitala kao netko tko bi, iako ne baš ni mlad, rado postao pravi strastven geek, pa makar se i – usamio. Priznajem osjećala sam se nad papirom čitajući o temama o kojima obično čitam na ekranu pomalo kao voajerka.IMG_8440 600 str. 4. pogl.

Veli knjiga “otkrijte koji ste tip geeka”, “ pripremite se za izlazak”, ali za dan poslije te savjeti za napredne. Nije li strahotno, govori iskustvo, da “živimo u svijetu u kojem se ljudi zbližavaju virtualno, a udaljavaju uživo”, iako je potreba za intimnošću, ne samo tjelesnom, ista kao i prije informatičkog doba. Suština je i te filozofije: Kako upoznati nekoga posebnog? Autor rješenje nalazi u prihvaćanju tradicionalnih pravila i ostajanju staromodnim ili, još bolje, u osuvremenjavanju tradicionalnih pravila sukladno modernome vremenu.IMG_8444 600 str. 5. pogl.

I običan ljubavni sastanak Eric Smith iz Philadelphije, suosnivač popularngoa bloga Geekadelphia, vodiča kroz svijet geekova, u knjizi “umrežava” u velike strategije kao da radi neki projekt, iako, mogu se samo složiti, na iznenađenje potencijalnih čitatelja stvarnih geekova, sve počinje od suočavanja i iskrenosti prema samome sebi, što je, točno pretpostavlja, uvijek i najteži problem. Bili geek ili ne bili, bili tinejdžer ili zlatna dob. Iskusniji bi rekli: samo se način uleta mijenja. Ljubav uvijek uznosi i boli. (Tko li ono reče – baš mi tu lijepo paše citat – da drugačije i nije bila ljubav?) Ja neću reći ništa drugo do – geekovi, ma konačno pročitajte i tu, makar jednu knjigu ili drugima – povedite se za geekovima

20160515 – 20160517

VANG ponovno mlade besplatno upućuje u medijsku pismenost

Dok se javno tek razmatra kako da se medijska pismenost primjereno uvrsti u redovito obrazovanje, Udruga Vang već nekoliko godina za mlade održava besplatne seminare o različitim temama s tog područja.

vang2016_01ekrandiosrudenata
Neposredna komunikacija Božice Brkan s polaznicima seminara o temi Tisak i novi mediji danas (novinarske forme) / Fotografija Miljenko Brezak

Ovoga su tjedna upravo za tridesetak mladića i djevojaka od 16 do 30 godina, što srednjoškolaca, što studenata a što već mladih radoznalih i ambicioznih ljudi s diplomom različitih zvanja, zgusnuli sve medije od 9. do 12. svibnja 2016.

vang2016_02BBpredaje
Neki od polaznika navodili su i svoja prva nvinarska iskustva / Fotografija Miljenko Brezak
vang2016_03BBkatalogTZGZ
Za ilustraciju teme Božica Brkan poslužila se odličnim letkom Turističke zajednice Grada Zagreba / Fotografija Miljenko Brezak
vang2016_04sviorganixatripredavacipolazniciprvogadana
Organizatori, predavači i polaznici prvoga dana / Fotografija Miljenko Brezak

Imala sam čast u ponedjeljak temu medijske pismenosti s tv-om, radijem, tiskom i novim medijima otvoriti predavanjem Tisak i novi mediji danas (novinarske forme). Nastavila je Silvija Šeparović temom Na radiju se bolje vidi (priprema emisija, prilozi, primjeri, vježba). U utorak je Drago Perić predstavio Mogućnosti i trendove radijskog novinarstva, Dario Markas izveo praktičnu vježbu o uređivačkoj koncepciji news portala na primjeru vecernji.hr. Zoran Šprajc otvorio je srijedu temom Informativni TV program – uređivanje vijesti, Maja Sever nastavila je temom Uređivačka politika TV programa, a Žarko Puhovski zatvorio temom Etička načela u novinarstvu. Serijal predavanja završio je Trpimir Vicković vježbom Radio – programska shema u okviru clock formata, simulacija radijskog programa.

Božica Brkan

Umjesto kave 12. svibnja 2016.: Štambukov Kukurijek cvate u Japanu

Nedavno je dr. Željka Lovrenčić u svojoj matičnoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici svoju, već 14. iz ciklusa tribina o inozemnoj Croatici posvetila Dragi Štambuku. Brojni gosti došli su kao štovatelji toga osebujnoga liječnika, diplomata od Velike Britanije, Japana i Koreje, Indije i Šri Lanke, Egipta do Brazila te esejista i svjetskoga i domovinskoga pjesnika. Meni je najbliskiji kao promicatelj zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što i začetnik jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva ča-kaj-što koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike, a održava se u njegovim rodnim Selcima na otoku Braču od 1991. Pjesnike oliveate ovjenčava maslinovim vijencem, a njihove stihove ostavlja uklesane u bijeli brački kamen na zidu stihova.

Stambuk, svi
14. tribina Željke Lovrenčić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici o inozemnoj Croatici posvećena Dragi Štambuku / Fotografija Miljenko Brezak

Uz drugo, Štambuk je objavio više od pedeset knjiga poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda. Preveden je na brojne jezike, a prijatelje je i toga četvrtka, 5. svibnja 2016. oduševio odgovarajući na pitanja o sebi dr. Lovrenčić zanimljivim, još neispričanim autobiografskim detaljima i – pjesmama. I čakavskim i štokavskim te prepjevanima na španjolski, engleski, a podsjetio se i preminule prijateljice, koja je godinama živjela u Japanu, Jadranke Stojaković koja je uglazbila i pjevala njegove stihove 1918. odnosno Daleko.

kukurijek_01zeljka&drago
Željka Lovrenčić i Drago Štambuk / Fotografija Miljenko Brezak

Drago Štambuk prisjetio se i službenoga oproštaja s Japanom s japanskim carem i, ne uobičajeno prema protokolu, s japanskom caricom, koja mu je tom prilikom na engleskom izgovorila njegovu pjesmu Kukurijek, Christmas Rose. Akademska slikarica – grafičarka Zdenka Pozaić Vujanović uvrstila je pjesmu o hrvatskoj endemskoj vrsti Hellebores crocus odnosno Hellebores croaticus, u svoju grafičku mapu koju je svojedobno Štambuk kao hrvatski veleposlanik u Japanu darivao Njezinu Veličanstvu.

kukurijek_02drago&zdenka
Drago Štambuk i Zdenka Pozaić Vujanović / Fotografija Miljenko Brezak

Zamolila sam odličnoga pjesnika, autora meni vrlo dragoga Crnoga vala, da mi daruje Kukurijek – davno su me botaničari poučili da to ipak nije snježnica, kako sam mislilada bih pjesmu, poštovani čitatelji, mogla darivati i vama.

 

Drago Štambuk

Kukurijek

Crna ruka
odiže snijeg.

Životno tjeme
pupanjem mekim
briše Kristov pad.

Hellebores, Hellebores!

Skromni cvjetak
iz mokrih šuma,
hrvatskih jaruga čedo.

Čudo mračna humusa.

Kako spremno buja
u tokijskim teglama
mirišući na domaju.

Tamni cvijete, ljepoto otrova.

Japanski izbore ljubavi,
one koja umire
predajući laticama
svoj posljednji dah.

20160505 – 20160512

O “Ledini” Božice Brkan u Kutiji slova Hrvatskog radija

Prenosimo: HR1 / Kutija slova, 6.5.2016.

Kliknite na: Kutiju slova urednice Karolin Lisak Vidović, koja uz pitanje u najavi emisije: Na koji se način umjetnička proza može pisati mrtvim jezikom i zašto je roman “Ledína” Božice Brkan pionirsko djelo donosi i prilog o “Ledini”, najnovijem romanu Božice Brkan, koji je 21. travnja predstavljen i na Tribini u Društvu hrvatskih književnika, gdje su o romanu govorili autorica Božica Brkan i predstavljači na Zvonko Kovač i Đuro Vidmarović, a odlomke iz romana čitala je glumica Dunja Sepčić.

Božica Brkan u Vinyl Caffeu u Bogovićevoj na Druženju s pjesnikinjama i pjesnicima

Prenosimo zapis Umjesto kave Božice Brkan:

Klik na: Umjesto kave 4. svibnja 2016.: Poezija to go u susjedstvu Kožarićeva Prizemljenog sunca

IMG_4930 600 svi pjesnici
Na pozornici Robert Roklicer, Aleksandra Orlić, Sanja Zubović Lada Žigo Španić, Ružica Cindori, Božica Brkan Darija Žilić i Diana Burazer / Fotografija Miljenko Brezak

Prenosimo i link na mrežu tv /TURA KULTURE s prilogom o  Poeziji to go u Vinylu u Bogovićevoj 3. svibnja 2016:

Umjesto kave 5. svibnja 2016.: Pečati

Svako malo izluđuju nas s pečatima. Ne mogu, recimo, preuzeti ni sinovljevu poštu bez njegova pečata. A on se na to smije i pripovijeda mi baš prije neki dan kako mu je frend potpisao poteži poslovni ugovor u Americi i sav ponosan počeo vaditi iz torbe pečat, da papir zapečati, a poslovni ga partneri u čudu gledaju. Ne treba. I sad ne treba ni kod nas! Trošak manje. A što ćemo sad s pečatima? Već vele da ne znaju što dalje. Stvarno što dalje?

Nismo vjerovali ni da su, na primjer, moguća plaćanja bez računa, što izluđuje našu računovotkinju. Nismo vjerovali ni da je moguć Uber. Na predavanju budućim novinarima prošle godine gostovao mi je Ivan Brezak Brkan i spominjao baš dolazak Ubera u Hrvatsku. Mediji su bili puni za i protiv. Rekla mu je jedna doktorantica književnosti našega zajedničkog fakulteta da govori futuristički, o dalekoj prošlosti, a Netokracija je, kako je i nama ekskluzivno najavio, upravo prva puštala tekst: Uber u Hrvatskoj. Kamo treba lupiti pečat?

20160504 – 20160505

Umjesto kave 4. svibnja 2016.: Poezija to go u susjedstvu Kožarićeva Prizemljenog sunca

Čestitke književnici Sonji Zubović na projektu Poezija to go koji se iz virtuačnoga sve češće seli u stvarni svijet. Sinoć smo tako u Vinyl Caffeu u Bogovićevoj na Druženju s pjesnicima nas osmoro pjesnikinja i pjesnika čitalo svoje stihove. Pod medijskim pokroviteljstvom Radija 101, uz nastup Luke Bulića, pjesmom su se, uz Sonju Zubović, predstavili Ružica Cindori, Darija Žilić, Robert Roklicer, Sanja Lovrenčić, Aleksandra Orlić, Diana Burazer, Lada Žigo Španić te ja. Lijepo je kada se čovjek osjeti ne samo slušano, nego i da ga čuju.

IMG_4915 600 svi na pozornici
Na pozornici Luka Bulić, Robert Roklicer, Aleksandra Orlić, Sanja Zubović Lada Žigo Španić, Ružica Cindori, Božica Brkan Darija Žilić i Diana Burazer / Fotografija Miljenko Brezak

Kada poezija zakratko postane središte svijeta, poticaj za novu misao, za osjet i osjećaj, dok se vani odvija posve obična, uobičajena zagrebačka večer. Hvala, Sonja!

IMG_4928 600 BB čita
Božica Brkan “prigodno” čita i pjesmu “musolini” iz svoje “Kajkavske čitanke Božice Brkan” / Fotografija Miljenko Brezak

Uz drugo, pročitala sam iz zbirke Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013., posvećene propalim hrvatskim šnajderskim tvrtkama:

postaja XI: promatračica i konzumentica medija

jednom su prolazile radnice kamenskoga
političari čija odijela nosite nosile su ko i onda na televiziji
dan za danom prolazile su ulicama da skrenu pozor na svoj problem

uzimaju im tvornicu
i one prolaze
a mi smo pili kavu i gledali njihovu bučnu povorku
ravnodušno
eventualno srknuvši
macchiato produženi molim

ili nešto drugo što tko voli
katkad bismo prvi svrnuli pogled prije nego što bi se udaljile
tko to dopušta tko dopušta tu antireklamu za naš grad za našu državu pjenila se neka žena
a vrućina
mogli smo se sjetiti da im naručimo makar
coffee take away

20130106 – 20130118

Umjesto kave 3. svibnja 2016.: pet minuta gromoglasne tišine

Točno u podne novinari i mediji danas će zakratko ušutjeti simbolično kako bi ukazali na ušutkavanje novinara i na zatiranje slobode medija, na rušenje četvrtoga stupa demokracije. Od Hrvatskoga novinarskog društva do mjerodavnoga za to područje života i rada Ministarstva kulture prošla je protesna novinarska povorka kako bi, uz zahtjev za ministrovom ostavkom i čitanje Deklaracije o novinarskim slobodama, simbolično ondje odložila olovke. Samo simbolično, nije odustala od njih, od slobodnoga i profesionalnoga izražavanja!

Bez riječi, vitez s olovkom, za str.BB
Bez riječi, 1978. / Karikatura Miljenko Brezak

Novinari će tradicionalno na Međunarodni dan medijskih sloboda kolegama s najkvalitetnijim profesionalnim dosezima u prošloj godini uručiti i godišnje nagrade. Marija Jurić Zagorka više je nego suvremena. Još na kraju, iz mjerodavnoga ministra na sve to samo – gromoglasna tišina.

20160503