Božica Brkan / Umjesto kave – Stranica 5

Umjesto kave / Izabrani blogovi o netemama 2016.-2023. – kazalo imena

Zahvaljujem na pitanjima o knjizi Umjesto kave / izabrani blogovi o netemama 2016–2023., Mala knjižnica DHK, 2024. te gdje se može kupiti, upućujemo vas na izdavača: http://dhk.hr/mala-knjiznica/detaljnije/bozica-brkan-umjesto-kave-izabrani-blogovi-o-netemama-2016.-2023. Dodajemo i kazalo imena spomenutih u knjizi. Autorica

Andersen 22
Andrić Ivo 205
Andrlić Vlasta 187
Anočić Saša 159
Antić Goran 60
Aralica Ivan 159, 232
Babeli Marko 210
Babić Ivan 61, 62, 157
Babić Goran 222,230
Badalić Josip 198
Bagarić Krešimir

Acumen

Bakić Vojin
Bakija Glavaš Ivana 163
Baković Sanja

Balažin Eva 204

Balaban Dominik 210
Balog Vid 86
Barić Ernest 113
Bartolčić Nenad 69

Baštovanović Neven 209
Bauer Ludwig 69, 89
Begović Milan 89
Belavić Marijan 239

Beljo Poppy Helena 204
Bešker Inoslav 138, 141, 152, 229
Bešvir Krunoslav187

Bila Uroš 210
Biletić Boris Domagoj 40, 164, 181, 224
Bilosnić Tomislav Marijan
Bistrović Josip 145, 234, 236
Blažeka Đuro 85, 86, 194
Blazsetin Stjepan 113

Blažeković Nikola 220

Blažević Ćiro 217
Blažević ?? Neda Miranda 183
Blažuna Anđelka
Bobovec Borka 66
B-net
Booksa
Bošnjak Elvis 159
Bošnjak Botica Tomislav 157
Božanić Joško 37, 138, 140, 141
Brandon Bianca

Bratulić Josip 58
Brašić Ivka 58
Brečić Katarina 150
Brešan Vinko
Brešić Vinko 52,88, 89
Brezak Brkan Adrian13, 168, 198, 240

Brezak Brkan Ivan 9, 21, 98, 101, 249
Brezak Miljenko 6, 13, 30, 80, 126, 145, 154, 161, 245 (M 93, 105, 106, 114
Brezovački Tituš 196

Brkan Božica 40, 42, 43, 61, 71, 89, 91, 97, 101, 114, 187, 205, 214, 216, 217, 224, 245, 246
Brkan Pepek 19

Brkić Katarina 22, 27
Brlek Tomislav 238
Brlić-Mažuranić Ivana 20, 22, 89, 201, 205
Brnardić Petra 243

Brod knjižara – Brod kulture
Brozičević Vlasta 161
Broz Tito Josip129, 135
Bukovac Vlaho 56
Buljan Ivica 192
Buntak Toislav 56
Burazer Diana 61, 62
Cajzek Pavao 234

Car Matutinović Ljerka 37, 38, 61

Cervantes 35
Cesarić Dobriša 74, 221
Cindori Ružica 61

CIP 5, 10
Cirkveni Goran 54

Crnković Milan 196

Cukrov Toni 140
Culturnet.hr
Cybulski ???

Cvek Jordan Dragica 227
Cvitković Branka

Cvrtila Branimir 210

Cvjetković Vedran 158
Ćurić Mirko 108, 208
Ćutuk Igor
Čataj Lea 210, 212
Čegec Branko 50, 61, 222
Čeliković Katarina 208
Čolić Marko 218
Črnja Zvane 89
Dabac Tošo 80, 81, 235

Damjanović Stjepan 58
Dean James 34
Dedić Arsen 78, 217
Dedić Matija 78
Derk Denis 165, 229, 230
Derkač Lana 61
Detoni Dujmić Dunja 181, 183
Detoni Marijan

Dijanović Juraj (Franjo) 196
DHK
Domenuš Sanja
Domović Tomislav 72

Domjanić Dragutin 196

Doat Branimir 88
Dončec Akoš Anton 85
Drašković Janko

Draganić Stjepan 196
Društvo za kajkavsku kulturu i stvaralaštvo Krapina
Dudas Elod 86

Duić Ljubica 196
Dujić Lidija 69
Dumančić Drago 218

Džamonja 236
Džebić Branka 88
Đuretić Nikola 218

Erceg Mila 211
Express
Fabijanić Damir 66, 81
Facebook
Feltrin Anabela 174
Feltrin Sanja 174
Feral tribune
Ferić Zoran 50, 159
Festival žanrovske književnosti Dvotočka

Fijačko Krešo 5

Fijok Dragica 86
Fišer Ernest 32, 52
Fodor Mirko 146
Fotokemika 145
Fotoklub Zagreb 161
Franck

Franić 46
Gaj Ljudevit 205
Gajdobranski Nives 51, 218
Galant Nada
Galeb
Galović Fran 196
Gašparac Jura 146
Gavella 192
Gavran Miro 192

Gavranović Ante 187
Gerenčer Igor
Gisges Jan Maria 65, 66, 91
Glavašević Siniša
Glowatzky Tihomir 192
Glowatzky Novosel Marta 192
Gloria
Golub Ivan 52, 75, 77, 89, 220
Google
Greenberg Marc L. 86

Gregorić Franjo 137
Gregur Marko
Grgac Vera
Grgičević Marija 234

Grizelj Petra 211
Gujaš-Đuretin Josip
Gutenberg 225
Hadžimanov Vasil 78
Haluga Vesna 204

Hančić Siniša 234
Havranek Drago 234
HAZU
HDP
HND
Heller Steven 63
Hendal

Herceg Ivan 61
Hergešić?? 136
Hitrec Hrvoje 196, 230

Honore de Balzac 10
Horvat Jasna 240, 242, 243
Horvat Josip 89
Horvat Joža 196

Horvat Siniša 86
HR3
Hranjec Stjepan 89, 194
Hrovat Boris B. 114
Hrvatska književna Panonija
Hrvatska udruga Muži zagorskih brega Zabok

Hrvatski turistički magazin 6
Hudeček Lana 157, 158
Hudelist Darko 137
Ibrišević Romeo 103, 145
Ilić Mirko 63
Ilić Jure 229

Inna Moore
Innamorata
Instagram
Iris Illyrica 162, 163
Ivanišević Drago 221

Jagić Dorta 222
Javor Rajka 19

Jekić Zorka 181

Jakševac Stjepan 196
Jelčić Dubravko 192
Jelić-Balta Vinka 110
Jelušić Božica 37, 39, 42, 196
Jembrih Alojz 36

Jembrih Ivica 196

Jembrih Marek 86
Jergović Miljenko 65, 222

Ježić Mislav 46
Jordan Vasilije Josip
Jovanovski
Jukić Oliver 110
Juranić Stjepan 52

Jureković Perković Andreja 158
Jurić Zagorka Marija 21, 134
Jurić Slaven 238

Jurišić Mirjana 88
Jutarnji list
Jutro poezije

Kafka 35

Kaj 8
Kajkavsko spravišče

Kalinić Nikola 217
Kalinski Ivo 37
Kanižaj Pajo 196
Karakaš Damir
Katedra Čakavskog Sabora??
Kerstner Mladen 196

Kirin Miroslav 61

Kirin Vladimir 20, 27
Kiš Dragutin 240, 242
Kišević Ener 61, 222
Klarić Dražen 234
Knežević Ljerka

Kljenak Nina 150
Knežević Mirko 108

Kraljić Robert 54
Kobali Nada 103
Kolar Slavko 110, 196

Kolbas Silvestar 145
Kondres Stjepan 239
Kopač Dražen

Kočer Sekovanić Jelena 86
Kosor Josip 190, 191
Korsczak ??

Kotler Philip 187
Kovač Zvonko 37
Kovačević Hrvoje 19, 199
Kovačević Jasna 138, 183

Kovačić Ante 196
Kovačić Ivan Goran 196, 221
Kozarac Josip 89
Kozina polonist?? 35
Kožarić ??
Kralj Nenad 86

Kranjčević 94
Kraljić Robert
Kravar Zoran
Krčmar Milan 130
Krčmar Štefica 130, 154
Krešić Hrvoje 150
Krilić Zlatko

Krklec 236

Kristijanović Ignac 196
Krleža Miroslav 32, 33, 159, 196

Krnic Saša 200

Kršnjavi Izidor 63
Krulčić Veljko 236
Kulier Ignac
Kuljiš Denis137

Kumpes Stjepan 211

Kulušić Ana 128

Kutnjak Ivan 196
Kurečić Vladimir 52
Ladišić Tihomir 150
Lamot Marija
Lamza Vesna 170

Lec 93
Lendvaj Ana

Lasić 93

Lemac Tin 181
Lisca
Lisenko Daria 177
Lisenko Jurij 177

Lišanin Mišo 145
Littl Mike

Lonza 159
Lovrak Mato 22

Lovrić Branko 175

Lovrenčić Jakov 196
Lovrenčić Željka 162, 167, 181
Lucić Beti 32
Lukšić Irena 65, 66, 69, 92, 154

Machiedo Mladen 164
Magaš Boris 66

Mahović Hrvoje 216
?? Maggelli 192
Malić Dragica 94
Malić Zdravko 65,
Mandić Davor
Mandić Igor 236

Manojlović Sonja 213
Maras Mate

Marinković Ranko 110
Marotti Miljenko 217
Maroević Tonko 138, 217, 226
Martić Anđelka 22
Martić Mladen
Martić Nenad 217
Martinović Stjepo 169
Masnec Ivan 185
Masnjak Ljiljana 202
Matasović Siniša 72,175, 178
Mate Matišić
Matica hrvatska
Matičević Ivica 88, 190, 191, 192, 193

Matijašević Irena 61
Matković Maja 98, 202, 203, 156, 158, 202
Matoš Antun Gustav 196, 208, 209

Mesarić Kolman 196
Megglle
Mešanović Elvir 150
Micek Mirela 146
Michel Kate 169
Mickiewicz 94
Mićanović Miroslav 50, 61

Mihalić 159

Mihaljević Vlado 86
Mihanović Salopek Hrvojka 52, 221

Mihoković Kumrić Nada 196
Mijatović Selma

Mila 6
Milčec Zvonimir 196
Milohanić Andres Morales

Mimica Andrea

Mirović Anja 210

Ministarstvo kulture i medija 9

Mirković Nada 171
Mirošević Franko 8
Machiedo Mladen
Mlinarić Ana 164
Moderna vremena
Moslavac Lana 83
Moslavac Slavica 8, 83, 125, 126, 127, 202
Mujičić Tahir 140
Mullenweg Matt 245, 249
Murtić Edo 56, 221
Musk 177, 179
Musk Ana 177, 179
N1 150
Nacional
Načinović Daniel 37
Narod.hr
Nazor Vladimir 198
Neruda Pablo 163, 164, 165, 167
Nedjeljni Vjesnik 5

Nesbo 110
Nicholson Jack 50
Nježić Bulić Nataša 71
Novak Gabi 79

Novak Marija 196
Novi list
Novokmet Domagoj

Novosel Stjepan 196

Oblizeki 5, 6, 9
Olujić Kristina 129

Orešković Darko 209

Orlić Aleksandra 61
Oses Dario
Ostihon Alenka 171
Otero Silva Miguel
Packard David 187
Pahić-Grobenski Barica 86
Palada Josip
Paro Frane 37, 85, 224
Parun Vesna 89
Pasarić Dragutin 154

Patačić Katarina 24
Pavlek Miškina Mihovil 189, 196
Pavelić Marin
Pavić Milan 161

Pavić Nikola 196
Pavić Slavka 161, 220, 234
Pavlek Paola 189
Pavlek Većeslav 189
Pavlek Vedran 189
Pavlek Zvonimir 187, 188
Pavletić Mirjana 225
Pavličić Pavao 48, 89, 111
Pažur Božica 37, 42, 86

Peić Vedran 209
Pelko Danica 116

Pendelić Ivan 210
Perić Boris 32, 42

Perić Davorka 221
Perić Vladimir
Peričić Denis 8, 41, 42, 43

Pernić Vladimir 37, 225
Peterlić ?

Petrek Nikica 81
Petrović Stanislav 37, 196
Picasso Pablo 221

Pilić Sanja 199

Pintarić Jadranka 50
Pismestrović Petar 109
Plenković Andrej
Pletenac Tomislav 32
Pliva 10
Pocrnić Mlakar Sandra 169, 187
Polak Sanja 199

Polić kamov Janko 96
Posavec Ivan 234
Popović Sara 210
Posoli Iva 235
Pranjković ??
Prigov Dmitrij 65

Prica Zlatko 159, 221
Prime Time
Primorac Branka 199, 200, 218

Privredni vjesnik 6
Prosenjak Božidar
Prudeus Joža 213
Puljić Šego Iva 150
Puntijar Zlatko 47
Pupačić Josip 89
Pupovac Milorad 221
Pussy Riot
Radaković Borivoj

Radek Ladislav 196
Radošević Ivo 114

Stojanac Ranko 150

Rašeta Boris 162
Reis Jasmina 58, 75, 153, 184, 220

Reškovac Livija 61
Ricov Joja 217

Riot Pussy 65

Rocco Fedor 187
Ristić Marko 222
Rogić Nehajev Ivan 159
Roklicer Robert 61, 72, 220

Rosandić Dragutin 52
Roščić Paro Marija
Rotter Ivan 86
Sabljić Tomislav 110
Schunk Davor 200
Sekelez Marija 236
Senker Boris
Sepčić Dunja 114
Severina 50
Shepp Amanda
Sidor Dubravko

Silić Josip 160
Sinčić Miroslav 37
Sindikat novinara Hrvatske
Sitar Igor 145

Kendžić Adem 160

Skendžić Maks 209
Skok Joža 8, 53

Slaviček Milivoj 48
Slunjski Željko 154
Solar Milivoj 22, 41
Somek Petra
Srečić Renata
Spaić Kosta 192
Sportske novosti
Stančić Miljenko 227, 236

Stanojević Zdravko 140

Stojanović Zoran 204
Stojanac Ranko

Sviličić Nikša 204
Šalat Davor 32, 61, 217
Šamija Ivan Branko 156
Šekoranja Saša st 46

Šenoa August 56
Šenoa Alojz 59
Šenoa Marija
Šenoa Zdenko 59

Šerbedžija Rade 222
Šeput Luka
Šerbedžija Rade
Šešelj Stjepan 217
Ševo Joško 238

Shakespeare 36
Šimić Antun Branko 74, 237, 238, 239
Šimić-Tonin Nikola 80
Šimunić Zrinko 209
Školska knjiga
Škunca Ariana
Škunca Josip 226
Šnajder Slobodan

Šojat Ivana 61

Somek Petra 204
Šovagović Tomislav 209
Šoškić Uroš
Šprajc?? 7

Štambuk Drago 143
Štalekar Vlasta 217
Šur Puhlovski Marina
Tadijanović Dragutin 217, 236

Tatalović Sanja 169
Tekstilpromet grupa
Težak Dubravka 197, 199

Topić Mladen 204
Tribuson Goran 111, 159

Rgovčević Matea 210
Tripalo Miko 137
Trnina Milka 212

Tomić Sablić Helena 88
Tuđen Branko 134, 135, 136, 137
Tuđman Franjo 129, 134, 137
Turkalj Nataša 169
Twitter
Ujević Tin72, 89
Uroda Kutlić Jasminan126
Urruria Matilde
Užarević Josip 109
Vadanjal Radenko
Valent Milko 230
Večernji list 5, 11
Veletanlić Bisera 78
Vida Viktor 89
Vidmarović Đuro 8, 27, 28, 37, 43, 112, 175, 217, 245
Vilović Ivana 146
Vincek Denis 154, 155
Vinković Ivanka
Vitez Grigor 89
Vjesnik 10, 102
Vladović Borben 159, 209

Vranić Antun 196
Vrazova Ljubica

Vrdoljak 159
Vrgoč Dubravka
Vrt 5
Vulić Sanja 112

Vukelić Jenio 174
Wajda Andrzej 34, 35, 36, 92
WhatsApp
Wordpress

Zangrl Lina Maria
Zdilar Slaven 157
Zlamalik Branimir 201
Zlatar Violić Andrea 88
Zubović Sonja 19, 60, 61, 62, 99
Zvonar Ivan 194, 197
Zwiazek Literatów Polskich
Zweig Stefan 190, 191
Žagar Anka 181

Žilić Darija 61
Žigo Španić Lada 19, 32, 33, 52, 61, 199
Žmegač Viktor 31, 33, 139 Žube Ana (Ana Župan Bender) 170

Umjesto kave / Izabrani blogovi o netemama 2016.-2023. – kazalo blogova i linkova u knjizi

(Božica Brkan) Uvod: Poziv na kavu, poziv na blog 5

talog (moto) 15

BLOGOVI

Umjesto kave 24. ožujka 2016.: Što bi sad čitala mala Božica? 19
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-24-ozujka-2013-sto-bi-sad- citala-mala-bozica/

Umjesto kave 6. travnja 2016.: Napršnak kave 26
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-6-travnja-2016-naprsnak-kave/

Umjesto kave 8. srpnja 2016.: Rekvijem za Trebež i ostali rekvijemi 27
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-9-srpnja-2016-rekvijem-za- trebez-i-ostali-rekvijem/

Umjesto kave 17. srpnja 2016.: Šumica, hrastić, pogled na more 29
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-17-srpnja-2016-sumica- hrastic-pogled-na-more/

Umjesto kave 18. listopada 2016.: Petrica Kerempuh govori Hochdeutsch! 32
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-18-listopada-2016-petrica- kerempuh-govori-hochdeutsch/

Umjesto kave 23. listopada 2016.: Wajda! 34
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-23-listopada-2016-wajda/

Umjesto kave 6. siječnja 2017. : Ljerkin Kanat & Božičin Kesnokrič 37
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-6-sijecnja-2017-ljerkin-kanat- bozicin-kesnokric/

Umjesto kave 9. veljače 2017.: Peričićev citat u fusnoti, o kajkavskom i koječemu 41
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-8-veljace-2017-pericicev-citat- u-fusnoti-o-kajkavskom-i-kojecemu/

Umjesto kave 25. veljače 2017.: Močvara. 44
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-25-veljace-2017-mocvara/

Umjesto kave 27. veljače 2017.: Knjige kao tapete 46
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-27-veljace-2017-knjige-kao- tapete/

Umjesto kave 27. travnja 2017.: Nicholson, Severina i Nives 50
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-27-travnja-2017-nicholson- severina-i-nives/

Skok, Joža – Umjesto kave 24. svibnja 2017. 52
http://www.bozicabrkan.com/skok-joza-umjesto-kave-24-svibnja-2017/

Glavonošci u parku u Malinskoj – Umjesto kave 20. srpnja 2017. 54
http://www.bozicabrkan.com/glavonosci-u-parku-u-malinskoj-umjesto- kave-20-srpnja-2017/

Murtićev atelje – uz 21. listopada 2017. 56
http://www.bozicabrkan.com/murticev-atelje-uz-21-listopada-2017/

Šenoa i štap grofa Janka Draškovića – Umjesto kave 14. prosinca 2017. 58
http://www.bozicabrkan.com/senoa-i-stap-grofa-janka-draskovica-umjesto- kave-14-prosinca-2017/

Poezija to go ili Sonja Zubović, go, go! – Umjesto kave 30. siječnja 2018. 60
http://www.bozicabrkan.com/poezija-to-go-ili-sonja-zubovic-go-go-umjesto- kave-30-sijecnja-2018/

Poljski plakat: Tijelo – Umjesto kave 13. veljače 2018. 63
http://www.bozicabrkan.com/poljski-plakat-tijelo-umjesto-kave-13- veljace-2018/

Lukšić, Malić, Gisges – Umjesto kave 25. srpnja 2018. 65
http://www.bozicabrkan.com/luksic-malic-gisges-umjesto-kave-25-srpnja- 2018/

Haludizam Damira Fabijanića – Umjesto kave 21. kolovoza 2018. 67
http://www.bozicabrkan.com/haludizam-damira-fabijanica-umjesto-kave- 21-kolovoza-2018/

Kad knjiga i književnici spuste jedra – Umjesto kave 22. kolovoza 2018. 69
http://www.bozicabrkan.com/kad-knjiga-i-knjizevnici-spuste-jedra- umjesto-kave-22-kolovoza-2018/

Roklicer, Robert – Umjesto kave 16. rujna 2018. 71
http://www.bozicabrkan.com/roklicer-robert-umjesto-kave-16-rujna-2018/

Khevenhiller i Svakidašnja jadikovka u metraži – Umjesto kave 8. listopada 2018. 74
http://www.bozicabrkan.com/khevenhiller-i-svakidasnja-jadikovka-u- metrazi-umjesto-kave-8-listopada-2018/

Plemeniti Ivan Golub u životu večnomu – Umjesto kave 27. listopada 2018. 75
http://www.bozicabrkan.com/plemeniti-ivan-golub-u-zivotu-vecnomu- umjesto-kave-27-listopada-2018/

I Arsen bi bio zadovoljan – Umjesto kave 6. studenoga 2018. 78
http://www.bozicabrkan.com/i-arsen-bi-bio-zadovoljan-umjesto-kave-6- studenoga-2018/

Tošo Dabac ili umjetnik u industrijskoj revoluciji – Umjesto kave 13. studenoga 2018. 80
http://www.bozicabrkan.com/toso-dabac-ili-umjetnik-u-industrijskoj- revoluciji-umjesto-kave-13-studenoga-2018/

Apostrof, izostavnik – Umjesto kave 8. prosinca 2018. 83
http://www.bozicabrkan.com/apostrof-izostavnik-umjesto-kave-8- prosinca-2018/

Mali Princ je pregovoril kajkavski! – Umjesto kave 15. prosinca 2018. 85
http://www.bozicabrkan.com/mali-princ-je-pregovoril-kajkavski-umjesto- kave-15-prosinca-2018/

Vinko Brešić ili pišući o tuđim, ispisao i svoju autobiografiju – Umjesto kave 2. siječnja 2019. 88
http://www.bozicabrkan.com/vinko-bresic-ili-pisuci-o-tudim-ispisao-i- svoju-autobiografiju-umjesto-kave-2-sijecnja-2019/

Stazom pored druma, Dnevnik osamdesetih Zdravka Malića – Umjesto kave 4. siječnja 2019. 91
http://www.bozicabrkan.com/stazom-pored-druma-dnevnik-osamdesetih- zdravka-malica-umjesto-kave-4-sijecnja-2018/

Psujemo, psujemo, užasno psujemo! – Umjesto kave 14. veljače 2019. 95
http://www.bozicabrkan.com/psujemo-psujemo-uzasno-psujemo-umjesto- kave-14-veljace-2019/

Coffee to go – Umjesto kave 30. travnja 2019. 98
http://www.bozicabrkan.com/coffee-to-go-umjesto-kave-30-travnja-2019/

Dižem svoj najdraži šešir u čast Nadi Kobali – Umjesto kave 26. kolovoza 2019. 103
http://www.bozicabrkan.com/dizem-svoj-najdrazi-sesir-u-cast-nade-kobali- umjesto-kave-26-kolovoza-2019/

Noć šišmiša – Umjesto kave 31. kolovoza 2019. 105
http://www.bozicabrkan.com/noc-sismisa-umjesto-kave-31-kolovoza-2019/

Bećarac kao učitelj / učiteljica u školi za život – Umjesto kave 16. listopada 2019. 107
http://www.bozicabrkan.com/becarac-kao-ucitelj-uciteljica-u-skoli-za-zivot- umjesto-kave-16-listopada-2019/

Ima li satira u Hrvatskoj budućnost? – Umjesto kave 4. prosinca 2019. 110
http://www.bozicabrkan.com/ima-li-satira-u-hrvatskoj-buducnost-umjesto- kave-4-prosinca-2019-%EF%BB%BF/

Uknjiženi Josip Gujaš-Đuretin u mađarskom zavičaju – Umjesto kave 14. prosinca 2019. 112
https://www.bozicabrkan.com/uknjizeni-josip-gujas-duretin-u-madarskom- zavicaju-umjesto-kave-14-prosinca-2019/

Retrospektiva, akademski slikar Ivo Radošević – Umjesto kave 17. prosinca 2019. 114
http://www.bozicabrkan.com/retrospektiva-akademski-slikar-ivo-radosevic- umjesto-kave-17-prosinca-2019/

Reč po reč jel moj rečnik kajkavski – Umjesto kave 1. travnja 2020. 115
http://www.bozicabrkan.com/rec-po-rec-jel-moj-recnik-kajkavski-umjesto- kave-1-travnja-2020/

New York, New York… – Umjesto kave 2. travnja 2020. 118
http://www.bozicabrkan.com/new-york-new-york-umjesto-kave-2- travnja-2020/

Idemo na kavu! – Umjesto kave 9. svibnja 2020. 120
http://www.bozicabrkan.com/idemo-na-kavu-umjesto-kave-9- svibnja-2020/

Letio nam, Galebe! – Umjesto kave 1. kolovoza 2020. 123
http://www.bozicabrkan.com/letio-nam-galebe-umjesto-kave-1- kolovoza-2020/

Životno djelo Slavice Moslavac – Umjesto kave 26. kolovoza 2020. 126
http://www.bozicabrkan.com/zivotno-djelo-slavice-moslavac-umjesto-kave- 26-kolovoza-2020/

Pirgo je žalostan – Umjesto kave 12. studenoga 2020. 128
http://www.bozicabrkan.com/pirgo-je-zalostan-umjesto-kave-12- studenoga-2020/

Moj uzor Štefica Krčmar – Umjesto kave 1. prosinca 2020. 130
http://www.bozicabrkan.com/moj-uzor-stefica-krcmar-umjesto-kave-1- prosinca-2020/

Tito, Tuđman, Tuđen – Umjesto kave 8. siječnja 2021. 134
http://www.bozicabrkan.com/tito-tudman-tuden-umjesto-kave-8- sijecnja-2021/

Vernakularna stilistika – Umjesto kave 25. siječnja 2021. 138
http://www.bozicabrkan.com/vernakularna-stilistika-umjesto-kave-25- sijecnja-2021/

Kaj bi štela? – Umjesto kave 28. siječnja 2021. 142
http://www.bozicabrkan.com/kaj-bi-stela-umjesto-kave-28-sijecnja-2021/

Fotokemika, naša baština – Umjesto kave 8. veljače 2021. 145
http://www.bozicabrkan.com/fotokemika-nasa-bastina-umjesto-kave-8- veljace-2021/

Kad Jura Gašparac lovi antikvitete – Umjesto kave 12. veljače 2021. 146
http://www.bozicabrkan.com/kad-jura-gasparac-lovi-antikvitete-umjesto- kave-12-veljace-2021/

Ja sam dotepenka – Umjesto kave 20. veljače 2021. 148
http://www.bozicabrkan.com/ja-sam-dotepenka-umjesto-kave-20- veljace-2021/

N1 kao breaking news – Umjesto kave 27. ožujka 2021. 150
http://www.bozicabrkan.com/n1-kao-breaking-news-umjesto-kave-27- ozujka-2021/

Usporedba roditeljstva – Umjesto kave 22. svibnja 2021. 153
https://www.bozicabrkan.com/usporedba-roditeljstva-umjesto-kave-22- svibnja-2021/

Denisu Vinceku u spomen – Umjesto kave 31. svibnja 2021. 154
https://www.bozicabrkan.com/denisu-vinceku-u-spomen-umjesto-kave-31- svibnja-2021/

Uknjiženi Zmijavci Maje Matković – Umjesto kave 5. lipnja 2021. 156
https://www.bozicabrkan.com/uknjizeni-zmijavci-maje-matkovic-umjesto- kave-5-lipnja-2021/

Zašto je Krleža autorska prava ostavio DHK? – Umjesto kave 19. srpnja 2021. 159
https://www.bozicabrkan.com/zasto-je-krleza-autorska-prava-ostavio-dhk- umjesto-kave-19-srpnja-2021/

Foto: Slavka Pavić – Umjesto kave 29. listopada 2021. 161
https://www.bozicabrkan.com/foto-slavka-pavic-umjesto-kave-29- listopada-2021/

Nerudina Sjećanja u prijevodu Željke Lovrenčić maestralna – Umjesto kave 8. studenoga 2021. 162
https://www.bozicabrkan.com/nerudina-sjecanja-u-prijevodu-zeljke- lovrencic-maestralna-umjesto-kave-8-studenoga-2021/

Baloni Adrianove generacije – Umjesto kave 2. ožujka 2022. 168
https://www.bozicabrkan.com/baloni-adrianove-generacije-umjesto-kave-2- ozujka-2022/

Ljubiće ne objavljuju samo ženski časopisi niti ih čitaju samo žene! – Umjesto kave 6. lipnja 2022. 169
https://www.bozicabrkan.com/ljubice-ne-objavljuju-samo-zenski-casopisi- niti-citaju-samo-zene-umjesto-kave-6-lipnja-2022/

Srednji prst, prost ili damski? – Umjesto kave 25. kolovoza 2022. 174
https://www.bozicabrkan.com/srednji-prst-prost-ili-damski-umjesto-kave- 25-kolovoza-2022/

Musk na Marsu, Musk u Ukrajini – Umjesto kave 17. listopada 2022. 177
https://www.bozicabrkan.com/musk-na-marsu-musk-u-ukrajini-umjesto- kave-17-listopada-2022/

Ako sam ikada postojala: Dunja i Maladunja – Umjesto kave 25. listopada 2022. 181
https://www.bozicabrkan.com/ako-sam-ikada-postojala-dunja-i- maladunja-umjesto-kave-25-listopada-2022/

Aldomaš – Umjesto kave 31. listopada 2022. 184
https://www.bozicabrkan.com/aldomas-umjesto-kave-31-listopada-2022/

Pavlekov marketing iz Đelekovca – Umjesto kave 16. prosinca 2022. 187
https://www.bozicabrkan.com/pavlekov-marketing-iz-delekovca-umjesto- kave-16-prosinca-2022/

Kosor, Zweig, Matičević ili znamo li prepoznati svoje heroje? – Umjesto kave 3. veljače 2023. 190
https://www.bozicabrkan.com/kosor-zweig-maticevic-ili-znamo-li- prepoznati-svoje-heroje-umjesto-kave-3-veljace-2023/

Hranjecova Hrvatska kajkavska dječja književnost – Umjesto kave 13. ožujka 2023. 194
https://www.bozicabrkan.com/hranjecova-hrvatska-kajkavska-djecja- knjizevnost-umjesto-kave-13-ozujka-2023/

Djeca čitaju Rokija na dijeti, a boje motive s narodne nošnje – Umjesto kave 23. svibnja 2023. 199
https://www.bozicabrkan.com/djeca-citaju-rokija-na-dijeti-a-boje-motive-s- narodne-nosnje-umjesto-kave-23-svibnja-2023/

Dr. sc. Vesna Haluga u Znamenu na koži citira Ledinu B. Brkan – Umjesto kave 9. lipnja 2023. 204
https://www.bozicabrkan.com/dr-sc-vesna-haluga-u-znamenu-na-kozi- citira-ledinu-b-brkan-umjesto-kave-9-lipnja-2023/

Stražar sa šetališta i trojica, a na Antunovo – Umjesto kave 14. lipnja 2023. . 208
https://www.bozicabrkan.com/strazar-sa-setalista-i-trojica-a-na-antunovo- umjesto-kave-14-lipnja-2023/

Sipčina dvije tisuće godina poslije – Umjesto kave 17. lipnja 2023. 210
https://www.bozicabrkan.com/sipcina-dvije-tisuce-godina-poslije-umjesto- kave-17-lipnja-2023/

34. Vrazova Ljubica, više od festivala ljubavne poezije – Umjesto kave 20. lipnja 2023. 213
http://www.bozicabrkan.com/34-vrazova-ljubica-vise-od-festivala- ljubavne-poezije-umjesto-kave-20-lipnja-2023/

Izložba fotografija Hrvatski književnici zlatni rez Miljenka Brezaka – Umjesto kave 7. srpnja 2023. 216
https://www.bozicabrkan.com/izlozba-fotografija-hrvatski-knjizevnici- zlatni-rez-miljenka-brezaka-umjesto-kave-7-srpnja-2023/

Goran: nakon 80 godina – Umjesto kave 13. srpnja 2023. 221
https://www.bozicabrkan.com/goran-nakon-80-godina-umjesto-kave-13- srpnja-2023/

Gutenberg i profesor Frane Paro u ročkoj tiskari – Umjesto kave 7. kolovoza 2023. 224
https://www.bozicabrkan.com/gutenberg-i-profesor-frane-paro-u-rockoj- tiskari-umjesto-kave-7-kolovoza-2023/

Tuguju mladenke i lopoči Dragice Cvek Jordan – Umjesto kave 14. kolovoza 2023. 226
https://www.bozicabrkan.com/tuguju-mladenke-i-lopoci-dragice-cvek- jordan-umjesto-kave-14-kolovoza-2023/

Denis Derk posprema knjige s Večernjakova stola – Umjesto kave 3. rujna 2023. 229
https://www.bozicabrkan.com/denis-derk-posprema-knjige-s-vecernjakova- stola-umjesto-kave-3-rujna-2023/

Graditelj svratišta d. o. o. – Umjesto kave 15. studenoga 2023. 231
https://www.bozicabrkan.com/graditelj-svratista-d-o-o-umjesto-kave-15- studenoga-2023/

Snimio: Pavao Cajzek – Umjesto kave 22. studenoga 2023. 234
https://www.bozicabrkan.com/snimio-pavao-cajzek-umjesto-kave-22- studenoga-2023/

ABŠ – Umjesto kave 24. studenoga 2023. 237
https://www.bozicabrkan.com/abs-umjesto-kave-24-studenoga-2023/

Bajkovita Perunika, Strijelka, Sabljica, Bogiša… i Iris croatica – Umjesto kave 28. prosinca 2023. 240
https://www.bozicabrkan.com/bajkovita-perunika-strijelka-sabljica-bogisa- i-iris-croatica-umjesto-kave-28-prosina-2023/

Pogovor
(Ivan Brezak Brkan) Umjesto algoritma Imaju li blogovi smisla u 2024.? 245

Jasen Boko na Putu svile – Umjesto kave 10. srpnja 2024.

Profil je početkom ove godine objavio izmijenjeno i dopunjeno 2. izdanje, na više od 320 stranica putopisa Na Putu svile, kojemu je putopisac Jasen Boko dodao podnaslov Kako nam je lagao Marko Polo te mnoge pretjerane priče, pa i priče o svili i njezinim putovima i tisućljećima prije karavana i starih saraja. Dakako da sam se odmah upitala kako nam laže Jasen Boko, koji je svilenim spojem Istoka i Zapada putovao u razmaku od petnaest godina, prvi put 2008. Možda se tko nadahne pa za koju godinu ili desetljeće krene njegovim Putom svile. Čitala sam i prvo izdanje, ali ih nisam uspoređivala. Odabrao je, i sam navodi a i objavljuje zemljopisne karte, i dio ture kojom još nije putovao. Opredijelio se, tko je čitao njegova putešestvija, da odmah na početku obeshrabri ili ohrabri ocjenom kako se zapravo, malo što na Putu svile promijenilo. Nabolje – ništa. Pa proteklo je tako malo vremena uspoređujući makar s onovremenim Markovima ili prigodnim TV putovanjima vođenima svilenom niti.

Naslovnica najnovijega azijskog putopisa Jasena Boke

Nekoga poput mene tko voli putovati uređenim zemljama, u paket-aranžmanima s unaprijed najavljenim itinerarom, prema kalendaru ali ipak s dovoljno slobode, ne baš u masovnom turizmu s hinjenim influencerskim uzbuđenjima, putovanjima radi putovanja ili zbog uzbuđenja ili da zbog boljeg selfiea završiš u grotlu vulkana ili niz liticu vodopada, to bi od putovanja odvratilo, primjerice jer je i red vožnje apstraktan pojam, ali i od čitanja – ni slučajno. Iako mi ipak često ostaje dužan praktične životne detalje od lokalne love do toaleta. Praveći oštru distinkciju između turista i putnika, sebe rado vidi kao potonjega, Boko piše:

Turist hoće da mu putovanje izgleda što sličnije boravku kući, pratit će pomno vijesti od kuće dok je na putu, kako ne bi što propustio, kupovat će turističke brošure kako bi se informirao i trudit će se što manje mučiti i oko organizacije ili samostalnog hotela i transporta. (…) Cilj turističkog putovanja jest povratak i materijalni suveniri, dokazi putovanja. Cilj putnika putovanje je samo!

Ne putuje Boko samo da mu rit vidi puta nego jer voli zaći tamo gdje ništa nije organizirano, odlučno ni na ovakvu putovanju ne leti nego se služi isključivo lokalnim prijevozom, priznajući kako je u eri masovnoga turizma sve teže biti putnikom. Ali nam nepoznate i daleke svjetove, zabačene zakutke u koja hrvatska noga kročila nije – a i zanimljivi su i slučajni susreti sa zemljopisno bliskim putnicima – manje snima, a više opisuje krasnim jezikom. Oduševljava me povremenim lokalnim spli’skim izrazima i usporedbama. U cjelini Kako sam postao taliban tako opisuje: Nepostojeći higijenski standardi obilato su kompenzirani srdačnošću susjeda za istim stolom, jedino Lepa Smoje nedostaje da se osjećam kao kod Fife. Ovakvim bi me razglednicama i ne znajući stvarno mogao navesti na kakvo takvo putovanje. Uzdala bih se samo u vodiča koji bi bio poput njega.

Knjizi sam napravila ne samo uobičajena brojna uha nego valjda nema stranice bez dodatne podvlake ili bilješke. Osim fascinantnih faca, sporazumijevanja i nesporazuma, napredovanja i povratka, Boko raspisuje dvojbe o transkripciji, primjerice kineskih naziva, o poimanju vremena, o svakidašnjici… O tome zašto putuje sam. Vješt pisac serijala putopisnih knjiga u 33 cjeline Na putu svile napeto vodi svoje putovanje poticajnim naslovima poput Prema Divljem zapadu, u zemlji barbara, Kroz pustinju i pustinju, kroz strane vragova, na čaj s Ujgurima ili sajam u Kašgaru (Azija intravenozno, kaže), razglaba Zašto Hrvati ne putuju?, vodi dalje kroz Kalaš, dolinu izgubljenih Aleksandrovih potomaka, pa na divlju granicu, kroz Beludžistan (što brže, to bolje!), kreativno psuje Viza ti materina! I otkriva trista putnih čuda od Budi kao Barbie, budi kao Ken – stavi novi himen! do karavansaraj s gulašom od devina mesa.

Zanimljiv putopis kao putopis, međutim, ova je knjiga meni najdraža kao intelektualno svjedočanstvo o razornoj globalizaciji, od brendirane robe Made in China do vrištećih neprijateljskih poznatih TV reklama i natpisa čak i u Iranu Enjoy Coca-Cola. Kao Mediteranac, vraćajući se Mediteranu, Boko prepoznaje ne, kako bismo očekivali naš piarovski Mediteran kakav je nekad bio, nego Mediteran kakav će jednom biti. Pročitajte kakav. I pročitajte gdje i kada spominje i citira Hafiza i Tina.

Ali pročitajte i meni ponajbolje, razorne teme, komparatističke i konzumerističke, zbog kojih zaključuje: Gdje god uđe novac od turizma, ljudi i običaji se mijenjaju, poznato mi je to s Kube, iz Indije, Vijetnama… Javlja se pohlepa, obijest, bahatost, proizišla iz akumulacije kapitala (čak i kad se ona broji s deset ušteđenih dolara). Pročitajte, dakle, Gdje su nestali bazar i kebab? (Ali čim kebab stave u sendvič, e to je drugo, nije više kebab, nego sendvič i, u kombinaciji s Coca-Colom…) i naći najviše kebab restorana u – njemačkoj prijestolnici.

Pročitajte i dojmljivu temu Globalizacija i turska kava. U Turskoj turske kave – jok!Ali imanescafe, s aromom vanilije ili čokolade, frape, icecoffe, cappuccino… I čaj, Earl Grey ili voćni! Da se zapitaš: čemu onda uopće putovati? Pa nije li mene najveće domotožje udaralo sladoledom King? Ove potrošačke slučajno pratim odavno, kao i Boko na proputovanju, od restorana tipa Put svile, drevni azijski a sad globalno popularan Shiraz ili na povratku već na Balkanu bečku šniclu za srpski dinar (što nije Karađorđeva!?). Ali da Boko nije putovao (ovaj put!) desetak tjedana Azijom, ni mi ne bismo mnogo toga, unatoč malenosti svijeta pred medijima i breaknews,iz povijesti i našega vremena doznali da nam nije i ispričao. Putuj, Boko, samo putuj i za nas!

Mikročitanja / Hrvatski roman 2026.-2023. Dunje Detoni Dujmić – Umjesto kave 3. lipnja 2024.

Čast je svakom piscu da mu Dunja Detoni Dujmić napiše tekst o djelu. Baš je tako, vrlo precizno, rekla Lada Žigo Španić predstavljajući 24. svibnja 2024. u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića proznu knjigu Mikročitanja / Hrvatski roman 2016.-2023., objavljenu kao i knjiga poezije Arhipelag Galešnjak u Maloj knjižnici Društva hrvatskih književnika, samo godinu poslije, ove godine. Podijelile smo izdavača, knjižnicu, urednika Ivicu Matičevića i dan izlaska njezina i vrijeme udubljivanja, s mojom Umjesto kave / Izabrani blogovi o netemama 2016.-2023. te sam višestruko ponosna. Pogotovo jer u svojoj s Interneta prenosim blog Ako sam ikada postojala Dunja i Maladunja – Umjesto kave, 25. listopada 2022.

Nove knjige Dunje Detoni Dujmić (Foto Miljenko Brezak)

Književnica na predstavljanju (Foto Miljenko Bezak)

Spominjem tu kako je svojedobno, dok se još i nismo poznavale, pohvalno pisala o mojem romanu Rez / Leica-roma u 36 slika, V.B.Z., 2012., i kritiku objavila u Republici te u jednoj od prethodnih svojih knjiga kritike, a u najnovijoj objavljuje tekst o mojem najnovijem romanu Privremeno neuporabljivo, Acumen, 2020., prethodno objavlje u časopisu Kolo (drugi tekstovi u knjizi objavljivani su i u Republici, Novoj istri, Zadarskoj smotri te e-časopisu Stav).

Početak teksta o romanu Privremeno neuporabljivo Božeice Brkan

A ponosim se ne samo na malome prostoru dubinskim, temeljitim, širokim, nipošto mikrotekstom, nego i naslovima koje je također analizirala: od Ciganina, ali najljepšeg i Slučaja vlastite pogibije Kristiana Novaka; Sjećanja šume, Proslave, Okretišta i Potopa Damira Karakaša; Stajske bolesti Slađane Bukovac; Opsega otpora Nede Mirande Blažević Krietzman; Tihoga rušenja i Plivača Ivice Prtenjače; Igrača i Divljakuše Marine Šur Puhlovski; Šofera i Muškarca u žutom kaputu Ludwiga Bauera; Crvene vode Jurice Pavičića; Špilberga Hrvoja Hitreca; Divljih Gusaka Julijane Adamović; Blata u dvorištu Ratka Cvetnića; Skica u ledu Josipa Mlakića; Schindlerova lifta Darka Cvijetića; Sve o sestri Robina Hooda Irene Lukšić; Oca od bronce Gorana Tribusona; Štićene osobe Pavla Pavličića; Nadohvata Ene Katarine Haler; Nevremena Nikole Đuretića; Pizzerie Europa Žarka Jovanovskoga; Putujućega kazališta i Dok prelaziš rijeku Zorana Ferića; Vošickoga Marka Gregura; Punom parom u Europsku uniju Lade Žigo Španić; Ledenih haljina Milka Valenta; Sve o Križaniću Denisa Peričića do Broda za Issu Roberta Perišića i drugih.

Urednik Male knjiženice DHK i književni kritičar Antun Pavešković (Foto Miljenko Brezak)

Pomišljam:kad bi se samo našao jedan od ovih svuda oko nas kvazipisaca, kvazikritičara, kvaziantologičara itd. piarovski razvikanih i razbacanih po medijima i kasama da utroši za iščitavanje Dunjine knjige baš koliko je ona utrošila ma na samo jednu od analiziranih te na komparaciju s recentnim kontekstom. Iako fascinantne biografije sa dvadesetak objavljenih vrlo ozbiljnih i nagrađivanih knjiga, kako enciklopedijskih tako i kritika i poezije ovu svoju nazvat će nepretenciozno unatoč 64 naslova, i značenjski ih objedinjuje naslovom kojim je, kako uvodno kaže, željela sugerirati načine čitateljskih pristupa svakom trajno otvorenom djelu, izloženom najrazličitijim mogućnostima interpretativnih čitanja; potkrijepiti razloge upornog i preciznog traganja za dubinskim tajnama odabranih tekstova, iako svjesna kako niti jedno djelo nema jedinstveno ili konačno značenje, nego su nužna višestruka, ponovljiva, proturječna pa i subverzivna čitanja. Njima bi se naznačili makar i neznatni podaci prema nedostižnom idealu savršenoga čitateljskog pronicanja u bit teksta.

s promocije: govori književnica i kritičarka Lada Žigo Španić (Foto Miljenko Brezak)

Svoj izbornički pristup opisuje subjektivnim, a interpretacijski postupak je također ovisio o o tomu u kojoj je jeri uspjela posvojiti tekst, u isti čas biti u njemu i izvan njega, povremeno ga prihvatiti gotovo kao vlastito djelo i zatim oprezno izložiti osobnom književnokritičkom pogledu.
Stoga se i svi prilozi ove knjige mogu protumačiti kao moj osoban doprinos kreativnom čitanju jednog dijela suvremene hrvatske proze. Takvo se čitanje na najprirodniji način stapa s iskustvom pisanja, pričem je čitatelj uvijek pomalo i skriveni, pozadinski suautor djela.

Pjesnikinja i kitičarka Darija Žilić govorila je o Arhipelagu Galešnjak (Foto Božica Brkan)

U izboru je naglasak na autorima srednjeg i mlađeg naraštaja, pa iako nije zanemarena valorizacijska komponenta, uvršteni su i oni tekstovi koji ne predstavljaju vrhunska ostvarenja unutar piščeva opusa pa i cjelokupnoga hrvatskoga književnog korpusa, nego figuriraju i na druge načine, kao intrigantnije, obećavajuće paradigme, kadštro i u znaku efemerne dopadljivosti. Time se željelo pružiti simptomatičnu a pomalo nagovještajnu sliku žanrovski, poetološki, tematski pa i stilistički kreativne raznovrsnosti književnih pojava i izvedaba u određenom razdoblju.

Posveta svojim čitateljima (Foto Miljenko Brezak)

Željela je otkriti ono što je u fikcijskom svijetu umjetnički zanimljivo kao i naznačiti načine na koje taj svijet korespondira s iskustvenim područjima, znanjima i estetskim parametrima, duhom, kulturom te drugim životnim i uljudbenim oblicima naše suvremenosti.

Kolegice Božica Brkan i Lidija Dujić čestitaju Dunju Detoni Dujmić (Foto Miljenko Brezak)

Na predstavljanju knjiga Dunje Detoni Dujmić potkraj svibnja kod Jasne Kovačević u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića urednik Male knjižnice DHK i književni kritičar Antun Pavešković te književne kritičarke Lada Žigo Španić i Darija Žilić izdašno su častili autoricu kako je obradila sve relevantno u hrvatskoj prozi zadnjih godina, kako je izvan ideologiziranih krugova, kako i o ženskome pismu primjerice, govori u najboljem smislu. Dunja Detoni Dujmić slojevito iščitava tekst, s izuzetnim teoretičkim znanjem, a ispisuje ga bez teško razumljiva metajezika, kompetentno, ali ne superiorno iznad pisca, ne egocentrično kako to neki čine. Ona je piščev suputnik, čak i kad ga se na svojevrstan način trudi obraniti i od njega sama govoreći o njegovu prosedeu. Tako o prozi drugih, a tako i poeziju iz sebe.

Čovjeku dođe da se zapita, čulo se, zaslužuje li hrvatska književna scena – na kojoj postoje, što bi Pavešković rekao, nepismeni i pisci, a danas kad je lako tiskati knjigu i na najuglednijim natječajima jedva da je desetina zanatski suvislih – takvu knjigu i takvu autoricu.

Novi Treffpunkt kod Reisingera u Radićevoj – Umjesto kave 5. travnja 2024.

Kakve li ironije! O Otu Reisingeru (Rankovci pokraj Murske Sobote, 4. listopada 1927. – Zagreb, 6. travnja 2016.) ispredane su godinama legende kao o najvećemu gradskom škrcu, kao fektao je cigarete i nikad nije platio kavu – mislim da ih je poticao sam! – a sad su, bez i kunice ili eurića udjela za kulturu mjerodavnih mjesta, poput obitelji Jasmine Reis Kuću Šenoa, i gradu i zemlji Reisingeri darivali Kuću karikature Oto Reisinger! Radićeva 44a, nedaleko Kamenitih vrata.

Marko Reisinger među djedovim karikaturama (Foto Miljenko Brezak)

Pred ulazom u Kuću karikarure Oto Reisinger (Foto Miljenko Brezak)

lJedino, kako bi situacija zasluživala, nema o tome tko nacrtati ma i najmanju karikaturu, kao u vremena kada bih na Špici, sad u ovoj pa sad u onoj birtiji nailazila na Oteka s ekipom u hvatanju dnevne inspiracije. Istinabog, odavno nema ni Vjesnika u kojem su njegov Pero, Klara i Štefek iz dana u dan zajebantski komentirali naš vrli svijet. Na starim filmovima vidim ga u redakciji, vjerojatno još na prvom katu slavnoga nebodera, a već na šestom i sedmom ne sjećam se da sam ga ikad vidjela. Karikaturu bi s njegova zelenog vala donosio šofer. Zacijelo nema nikoga tko je radio u sad avetinski ispražnjenoj nekad na Balkanu najvećoj novinskoj izdavačkoj Kući, a da s nekoga redakcijskog stola, iz kuta štamparije ili čak koša za smeće nema barem kakva reisingerčića, crtežić tušem ili olovkom ili čak doljepljivan.

Klara i Pero iz davnih dana s Reisingerovim bilješkama (Presnimio Miljenko Brezak)

Dio izložbe itekako aktualne (Foto Miljenko Brezak)

U Večernjaku mu je konkurencija bio Ico Voljevica s Grgom. U erotici Davor Štambuk. Danas još u Večernjaku Felixa crta Srećko Puntarić, u 24 sata Nik Titanik (Nikola Plečko), a u Slobodnoj Joško Marušić. Još tu i tamo, ali ni izdaleka dostižnim elegantnim crtežom, potezom i pera i kista diplomiranoga arhitekta kakvima nas je gorko i osvetoljubivo nasmijavao u crno-bijelom printu i koloriranim magazinima, dakako i inozemnima. Politika (globalni komentari kao da su nacrtani jučer!), erotika, turizam, nafta i ostala zagađenja i prije negoli smo dohvatili spoznaju o tome… Zatim naslovnice knjiga i knjige za djecu, kalendari, kojekakva izdanja o koječemu. Pri gledanju nedostaje mi tu i tamo kronologija, timeline.

Sjajno iskorišten i sićušan podrum za erotke katikature (Foto Miljenko Brezak)

Nadam se da će obitelj Reisinger s unukom Markom na čelu i uz stručnu podršku povjesničara umjetnosti Frane Dulibića, uspjeti održati zamišljeni ritam polugodišnjih izmjena postava iz više od 50.000 crteža nastalih od 15. do 90. Reisingerove godine i arhiviranih u kutijama za cipele. Najavljuju i tematske izložbe, izložbe drugih autora, radionice… Možda oko Reisingera, kako je zamislio, krasno uređen malen prostor postane novi zagrebački Treffpunkt, stvori novi prostor kreacije i dobre kritike, satire ili tek dnevna doza smijeha na tuđi i vlastiti račun. Karikatura-komentar s riječju ili bez riječi, karikatura-portret. Predlažem: i za popiti kavicu. U Otekovu čast.

Jedan od Reisingerovih Modrih tuševa za Zepter (Presnimio Miljenko Brezak)

Sjećanje na davnu suradnju za Zepter: Igor Mandić, Božica Brkan, Romeo Ibrišević, Tea Morić i Oto Reisinger (Presnimio Miljenko Brezak)

A sama se ponosim što sam s velikim Reisingerom kao mali gradskić, mlada novinarka, dijelila velike stranice izumrlih novina, a rado se prisjećam i kako smo honorarčili u luksuznim informativnim novinama Zeptera koje smo radno zvali Novicama. Osim prvoga, napravili smo 11 brojeva od 1993. do 1998., nadživjevši nekoliko direktora. Odlična autorska ekipa sa zanimljivim reportažama, recepturama, pričama, fotkama. Sjećam se da je jednu naslovnicu fotkao i Lupino. Fotografija iz neke od tih godina – jedva sam se mladu prepoznala! – osim šefice Tee Morić koja je vodila Zepterovo informiranje i marketing, ovjekovječila je upravo Ota Reisingera, Igora Mandića, fotića Romea Ibriševića i mene, izvršnu urednicu, a nedostaju grafički dizajner Jenio Vukelić i lektorica Maja Matković. Čim bih najavila da krećemo u novi broj, Oto bi nabacao radno desetak ideja i onda bismo studirali, studirali, a kad bismo napokon odabrali, on bi dovršio posao i potpisao – Reisinger.

Odlična pratnja Kući karikature Oto Reisinger – pozivnica

Za križem u haiku i tercinama – Umjesto kave, Veliki petak 2024.

Obično uoči Uskrsa zaredaju čitanja lirike Velikoga petka, zbog nagužvanih događaja i odlaska na produžene vikende čak i mnogo prije Velikoga petka. Pjesnici kršćanskoga nadahnuća, kako bi rekao Đuro Vidmarović, ponovno i ponovno nadahnjuju se svojim vjerovanjem, a Pasije, Muka Kristova postaje u današnjemu svijetu i vremenu i opće nadahuće. Uostalom, taman je desetljeće minulo otkako je rukopis moje zbirke Obrubljivane Veronikina rupca ili Muka 2013. – objavljena u Maloj knjižnici DHK 2014. – nagrađena nagradom DHK i Pasionske baštine zagledana iz perspektive ne religijske nego civilizacijske, Zapadnoga kruga i cijeloga modernog svijeta, u svakidašnju muku, ponajprije muku žena, radnica propalih hrvatskih šnajderaja, koje u posveti redom i pobrajam.

Kako onda u 21. stoljeću u stihovima posvećenima Kristovoj i ljudskoj muci, određenima poznatim biblijskim zbivanjem i višestoljetnom pjesničkom tradicijom, uopće još biti nov? U početkom ožujka predstavljenoj poemi Za križem, Alfa 2024. (gl. Urednik Božidar Petrač) pokazao je to na svoj način Nikola Đuretić.

Hrvojka Mihanović-Salopek u podužemu uvodnom eseju-predgovoru Promicanje spona između zemaljskog i nebeskog ocjenjuje: Taj modalitet zaustavljenog životnoga trenutka koji gravitira prema višoj esenciji skladno stapa kršćansku kontemplaciju s odabirom haiku forme. Moramo uočiti da takav međutradicijski spoj stolizacije i tematike do sada nije viđen u hrvatskoj poeziji.

S predstavljanja: Božidar Petrač, Nikola Đuretić i Hrvojka Mihanović-Salopek (Foto Božica Brkan)

Za ilustraciju izabirem iz Izdaje:

Sve počelo je
lažima, objedama
i poljupcem.

te iz Muke:

S tobom pribili
na križ su i moju bol…
ne i nadu!

Autor sa svojom zbirkom (Foto Božica Brkan)

Autor je u zahvali, među ostalim, rekao

Pisati duhovnu poeziju nadahnutu kršćanskim svjetonazorom i na svetopisamske teme, danas u vremenu mahnitog naleta sekularizacije i negiranja svih tradicionalnih, a poglavito kršćanskih, vrijednosti, nije osobito popularno. Možda je baš to bio razlog što sam se odlučio za pisanje ove poeme i u ovome trenutku. No, nije to bio i jedini razlog. Samo inat ili prkos nikada nisu dobar motiv za pisanje poezije.

Naime, kada čovjek dosegne stanovitu životnu dob i kada gotovo svakodnevno njegovi najmiliji, rodbina, prijatelji i znanci, počnu odlaziti onkraj, fenomen sraza erosa i thanatosa nameće se sam od sebe! Istini za volju, isti je fenomen tema umjetnosti općenito, a onda i književnosti posebice, od pamtivijeka. I sam sam se misterijem smrti u svojim tekstovima bavio već i prije. Podsjetit ću da je naslov moje nagrađivane zbirke pripovijesti „Almanah smrti i nestajanja“, a temom odlaska onkraj bavio sam se i u zbirci elegija „Odlazak / Oproštaj“, nadahnutoj bolešću i preranom smrti moje supruge. Bila je ta zbirka zamišljena kao svojevrstan razgovor sa Svevišnjim, pokušaj proniknuća u Njegove planove, smisao kojih je nama običnim smrtnicima katkada teško dokučiv. Stoga je i ova poema neka vrst logičnog nastavka mojih ranijih promišljanja i književnih uradaka.

(…) Kvalitetne duhovne poezije, poglavito s temom muke Isusove, križnoga puta pa čak i Velikoga tjedna, u hrvatskoj književnosti ima na pretek. Ovako od prve na pamet mi padaju stihovi okupljeni u knjizi „Križni put u stihovima hrvatskih pjesnika XX stoljeća“ koju je uredio Vladimir Lončarević, a objavio Glas Koncila, zatim pjesmotvori dragoga pokojnog prijatelja Ivana Goluba, ili možda ponajprije Kupareove korizmenice poput one naslovljene „Veliki petak“, a koja glasi ovako:

Tvoj zadnji krik još i danas drma
stijenkama ljudskoga uma
u kojima se začahurila savjest.
Ti šutiš
i čekaš
da se pojavi leptir.

Izabrao sam ovu korizmenicu ponajprije zbog njezina posljednja tri stiha. Gotovo bi se moglo reći da bi, izdvojeni, bili vrstan haiku! Naime, i u kontekstu moje poeme, pisane u trostisima često se spominje pjesnička forma haiku. Ali, moram napomenuti kako je rečena pjesnička forma ovdje samo djelomice primijenjena. Tercine od kojih je sačinjena poema nemaju ni kireji (‘razdjelnicu’ ili ‘usječnicu’, kako taj termin prevodi Lovro Škopljanac), niti kigo (pojam koji označava godišnje doba, odnosno ‘dobnicu’). A počesto se ne pridržavam niti klasične metrike od 5-7-5 slogova, nego sam skloniji formi neoklasičnog ili modernog haiku koji se ispisuje u tri stiha, ali s težnjom da zbroj slogova bude manji od 17. Ako sam od haiku pjesništva u ovu poemu ugradio išta onda je to prije svega nastojanje da se iskaže ono bitno, sukus, esencija, bez obzira je li to bit odnosa čovjeka i prirode ili čovjeka i božanstva.

I još riječ-dvije o samoj strukturi poeme. Poema je kompozicijski podijeljena u četiri niza podnaslovljena: Izdaja, Muka, Smrt i Uskrsnuće. Klasični Via crucis obično završava Isusovom smrću na križu. Ja sam, naglašavam: posve namjerno, dodao i četvrti, radosni niz Uskrsnuća. Naime, blagdan Uskrsa nije slučajno najvažniji blagdan katoličkog vjerskog kalendara. Bez misterija Isusova uskrsnuća, kršćanstvo bi bilo religija smrti. Samo Kristovim uskrsnućem ono postaje religijom nade.

Književni kompas Sisačko-moslavačke županije ukoričen – Umjesto kave 13. ožujka 2024.

Tihomir Kosić odlično se poigrao kompasom i imenima autora istaknutih i iskusnih književnika i amatera početnika različitih poetika i s različitoga prostora te grafički oblikovao naslovnicu Književnoga kompasa Sisačko-moslavačke županije, Novska, prosinac 2023. Tonajnovije izdanje Društva hrvatskih književnika Ogranka Sisačko-moslavačke županije nedavno je predstavljeno u zagrebačkoj središnjici s rijetko brojnom i raznovrsnom publikom. Kako je uvodno rekao Siniša Matasović, predsjednik jednoga od najmlađih i najaktivnijih ogranaka DHK te urednik i izbornik zbornika, to je neupitna kruna dosadašnjega djelovanja Ogranka DHK SMŽ.

Odlična naslovnica rad je Tihomira Kosića

Kada je 2019. pokrenut Ogranak, imali su predodžbu o pedesetak ljudi koji pišu odnosno 85 koji su rođenjem ili življenjem vezani uz njihovu županiju. Sad su prvi put na jednome mjestu 65 autora koji su u prve četiri godine pjesmama i prozom barem jednom nastupili u okviru projekta Književni kompas SMŽ i ukoričeni. Upravo književnici prvi su povezali županiju u smislenu, interaktivnu cjelinu i međusobno se umrežili i sprijateljili, ne samo literarno.

Zbornik su predstavili urednik Siniša Matasović i dvoje književnika iz zbornika Đuro Vidmarović i Božica Brkan (Foto Miljenko Brezak)

SMŽ treća je površinom u RH, a obuhvaća Sisak, dijelove Slavonije, Moslavine, Sisačke Posavine, Pokuplja, Turopolja, Banovine i Pounja. Književni kompas od 18 gradova i mjesta povezao je svih sedam gradova, neke i više puta: Budaševo, Desni Dubrovčak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Komarevo, Krapje, Kutina, Lekenik, Lipovljani, Martinska Ves, Novska, Petrinja, Popovača, Repušnica, Sisak, Sunja, Topusko i Velika Ludina.

Na zagrebačkoj promociji svoje je pjesme govorilo nekoliko mladih pjesnika, a večer su glasom i gitarom ozvučili autori iz zbornika, doajen Siščanin Danko Tomanić i Novljanin Sandro Bjelanović, ovogodišnji polufinalist Voicea. O zborniku, u kojem su također i sami zastupljeni, osim Siniše Matasovića govorili su vrlo poticajno Đuro Vidmarović i Božica Brkan.

Radoznala publika – odasvud (Foto Miljenko Brezak)

S veseljem sam istaknula suradnju s kolegama iz Sisačko-moslavačke županije, koja, unatoč ekonomskim problemima i obnovi poslije potresa, a zahvaljujući upravo književnicima, ima vrlo razgranat kulturni i književni život te suradnju s mnogih mjestima u zemlji. Možda će izgubljeni prostori obnovom osigurati novi za te razvijene aktivnosti. Uz šetajući Književni kompas DHK, kojega je rezultat i ova knjiga, tu su i Korzo slova (natječaj DHK Ogranak SMŽ za rukopis za objavu), Stihovnica Matice Hrvatske, promocije po knjižnicama, društvenim domovima itd. i na različitim mjestima, festivali i nagrade za najbolju knjigu za mlade i za stare pjesnike Kvirin, Nagrada Tea Benčić Rimay za knjigu pjesama u prozi Knjižnice Vlado Gotovac, Sisačka udruga za promicanje alternativne i urbane kulture (knjige, časopis Alternator…), natječaj za amatere Književni pleter Zajenice kulturno-umjetničkih udruga SMŽ itd. (S kolegom književnikom Miroslavom Mićanovićem izabiremo nekoliko godina najbolje radove čiji su radovi dorasli i objavi knjiga, nagradama i članstvu u DHK (Sanja Domenuš, Tihana Petrac Matijević, Denis Vidović…). Mnogi Siščani, poput Bogdana Arnautovića, Monike Herceg, Marije Dejanović i drugih nagrađeni su i Goranom, Galovićem, Vesnom Parun, Davidiasom itd.

Večer su ozvučili Siščanin Danko Tomanić i Novljanin Silvo Bjelanović (Foto Miljenko Brezak)

Književni kompas Sisačko-moslavačke županije usporedila sam sa zbornikom Ivana Koprića, Franje Simića i Irene Habeš Koprić Pjesništvo vrbovečkoga kraja, Perlice u sivilu povijesti, Vrbovec 2022. te sa Zbornikom Stihovnice, MH, Sisak, objavljenim prije nekoliko godina te s Banijskom književnom antologijom Miroslava Kirina i Borisa Vrge, Meandarmedia i Hrvatski PEN centar. Sve kako bih povukla odnos kvantitete i kvalitete – a kvaliteta ne može bez kvantitete! – te im uz objavu knjiga, posebice nagrađenih rukopisa, poželjela i moguću županijsku antologiju.

I Kutinjanka Sanja Feltrin čitala je haiku iz zbornika (Foto Miljenko Brezak)

Knjiga i sada prerasta značenje županijskoga i zavičajnoga, jer ponajmanje je kampanilistička. Uostalom, Matasović često organizira gostovanja kolega po svom kraju, a njihova po cijeloj Hrvatskoj i sad imaju i dodatni povod.

Svoje je književnike u Zagrebu podržao i dožupan Mihael Jurić (Foto Miljenko Brezak)

U zborniku sam uočila kajkavske, teme (raznolike, uobičajene, ljubav, krajolik, priroda, godišnja doba, različiti stilovi, vrste…) – neovisno jesu li autori oživjeli svoj lokalni zavičajni govor ili su dojdeki koji su svoj zavičajni govor donijeli doseljenjem. Osim vlastitih – na standardu haljina za snove i kajkavske doveka – navodim kajkavske pjesme Elizabete Brleković iz Sunje (Kam pem dalše? Cucek u kući), Marijana Kusa iz Velike Ludine (Večerni pejzaž, Rosa v šume), Ljiljane Mlađenović iz Desnoga Dubrovčaka (Moj put) teBranka Tompića iz Siska koji piše na svom zagorskom i upravo mu je kao zadnjem pobjedniku Korza slova objavljena zbirka pjesama Peme jemput.

Ako bih tražila primjedbe, možda bi to bili oni kojih u knjizi nema, primjerice Kutinjani poput Katarine Brkić i Ante Juretića, ali samo zato što ti aktivni matičari nisu čitali ni na jednom Književnom kompasu. Predložila sam također kako bi uz fotografije koje dokumentiraju neka gostovanja zbornik dobio i s kratkim biografijama autora. No to je već do opsega i financija. Srećom da Sisačko-moslavačka županija ima sluha za svoje književnike.

Pismo uz ostavku Borisa Biletića u DHK – Umjesto kave 3. ožujka 2024.

Dragi Boris,

Dragi kolege u UO, predsjednice, potpredsjednici, tajniče i svi ostali, vidjevši post najprije na Facebooku Istarskoga ogranka DHK, zatim i e-mail Upravnoga odbora DHK, kojega sam član, ne mogu reći da sam se iznenadila. Ražalostila sam se što neopozivu ostavku daje jedan od i tekstom i aktivnošću vodećih naših ljudi te jedan od onih rijetkih koje bih rado vidjela i na samome čelu DHK.

Nije da i sama nisam razmišljala o ostavci u UO u bivšem, a nažalost i u sadašnjem sazivu, o čemu dodajem pismo koje sam poslala UO i pročitala ga na prosinačkoj sjednici (u prilogu) te je ono, kao i Borisovo u četvrtak, priloženo zapisniku odnosno arhivirano. Smatram kako na ostavku nemam pravo zbog onih koji su mi dali svoj glas, to prije što nisam bila na izbornoj listi ni bivšega predsjednika ni aktualne predsjednice. Žao mi je što se osjećam sve bespomoćnije i sve usamljenije.

I Borisovo i moje pismo – a u međuvremenu smo se počeli dopisivati i uz pismo kolege Davora Šalata vezano uz predizborni stranački spot, kao da se o temi HDZ u DHK nismo dopisivali i uoči samoga događaja – ukazuje na loše trendove koji se nastavljaju i bojim se da ih nećemo zaustaviti unatoč prošlogodišnjoj izvanrednoj Izbornoj skupštini. Primjerice, jedan od njezinih, po mojoj ocjeni i (prema mom izravnom prijedlogu) utvrđenih skupštinskih zaključaka o redovitom unutrašnjem i vanjskom informiranju (ne PR-u!) članova i dalje se ne provodi. Članstvo nema pojma ni što se, ni kako, a ni zašto događa, primjerice s prostorom DHK, o tome da ministrica od prošlogodišnjega lipnja nema vremena primiti ni na kavu novoizabranu predsjednicu nacionalnoga društva koje iduće godine puni 125 godina, o kršenjima Statuta, o prijašnjem tajniku i njegovim neknjiževnim potezima, o nereagiranju na objede članova koji su iz raznih razloga istupali iz Društva pa govorili i o Skupštini na kojoj uopće nisu bili, o pomlađivanju članstva, o distribuciji naših knjiga i časopisa itd. Zaključke Upravnoga odbora ne objavljujemo ni probrane ni najkraće, a kamoli polugodišnji izvještaj, nasuprot objavljenome izvještaju o aktivnostima predsjednice.

Žao mi je što je Boris, jedan od najaktivnijih članova i vodstva i predsjednik najaktivnijega ogranka odustao, to prije što smo upravo na predstavljanju njegove knjige u MH svojedobno i razgovarali o nužnosti izvanredne Izborne, skrativši time – podsjećam – i vlastite mandate.

I sama sam razmišljala, kako sam napisala, o ostavci osjećajući se, uz unatoč puno uložena truda, bespomoćno i usamljeno. Željela sam i želim i dalje da stvari dogovorno rješavamo unutar našega DHK, ali mi zapravo i ne vodimo dijalog, a kad i razgovaramo opet se radi kako se hoće. Ne bih i u moje ime

Kako i napisah u svom prosinačkom pismu od jedne kartice, ukoliko se ništa ne promijeni, uza sve poštovanje, ubuduće si uzimam pravo javno objaviti što mislim da je tekuće presudno za funkcioniranje DHK. Pismo šaljem vama kao e-mail te ga kanim objaviti na svom webu i FB te na FB Pulskoga ogranka DHK, gdje sam, nažalost, i doznala za ostavku. Jer smo FB frendovi. Kršim li time Statut i sramotim DHK, prepuštam vašoj prosudbi.

Dragi Boris, zahvaljujem Ti na trudu uloženome u rad UO i cijeloga DHK, a posebno na Tvom doprinosu hrvatskoj lijepoj književnosti, pa i na tome što si pristao da podijelimo našu kajkavsko-čakavsku zbirku „Breberika & Eklektika“ (Kajkavsko spravišče, 2022.). Nadam se da nam nije zadnja suradnja. Grli Te BB!

Poz svima, BB

Zgb 20240303

Josip Ivanković, oproštaj – Umjesto kave 19. veljače 2024.

Josipa Ivankovića (1949. – 2024.) ispratili smo na Krematoriju u petak, 16. veljače. Suzama i pjesmom: tucet tamburaša iz desetak sastava i njegovim pjesmama Zbog tebe plačem, Listaj, lipo stara i instrumentalom Pjesma rastanka.

A ja se, eto, tekstom opraštam danima. Joža je otišao baš na moj rođendan, njegov je bio potkraj siječnja. Nismo si čestitali. Pripadao je onim ljudima s kojim prijateljujete povremeno, a kad se susretnete kao da se niste ni rastajali. Znamo se od kraja moje još maloljetnosti. On, Slavonac, tada je imao curu u Ivaniću, on boem, a ona profesorica engleskoga iz ugledne familije, čudesna Nada. Imao je i gitaru, svirao dva-tri hvata i pjevao je tada vrlo moderne protestne pjesme. Ja sam bila gimnazijalka, mala omladinska aktivistica osobito za informiranje i samo pisala pjesme. Pjesmama smo se našli u Mladim hrvatskim pjesnicima ’72, a koju godinu kasnije tajnik ivanićke Omladine Tomo Benko kao kulturne goste vozio nas je brigadirima na ORA Savu: ako se ne varam, on je čak, već kao prepoznat šansonjer, kantautor, uspio i naplatiti nastup, a ja sam besplatno i zanosno čitala nešto estradno, bosa kao Sandi Shaw na Euroviziji s Lutkom na koncu. Bili smo baš dobri. Častili su nas ručkom ili večerom. I poslije smo zajedno nastupali, s nekim drugim pjesmama.

Dio vijenaca obitelji… (Foto Miljenko Brezak)

Nekom drugom prilikom moj dečko M. uzeo je Jožinu gitaru i odsvirao mu njegovu pjesmu Uostalom tko vas jede (Ja živim svoj život kao boem,/ volim večeri i jutra/ i uvijek sve radim po svojem, ne brinem što će bit sutra…). Čudili su koliko su ih stihovi naveli na slične melodijske linije. U ljeto kad je Nadu poslao na ljetovanje, a on zagledan u preuspješnog Novkovića odlučio svladati tajnu pisanja hitova i već okupio neke pulene, u stančić u Berislavićevoj, valjda čuvarski u Nadinoj firmi, vodili smo mu na ogled zvijezdu našega seoskog omladinskog kazališta Točka, ali ga je otfikario, nije mu dobro pjevao. U Novkovićevoj Nadi što ju je pjevala Gabi Novak prepoznala sam Jožinu pjesmu posvećenu Nadi, ljuti me što se ne buni, jer sigurno ju je slavnijem kolegi barem odsvirao…

… i Dinamov plavi vijenac (Foto Miljenko Brezak)

Poslije mi je obilazeći Vjesnikov neboder na upoznavanje doveo novu pjevačicu Prve ljubavi malu Sanju Doležal, prije Novih fosila. Kako li je samo odabirao obleku za te svoje klince, smiješne trendovske kapice za Matu Matišića.

Onda ga je zainteresirala tamburaška glazba i uvjerena sam da se baš njemu tambura vratila i zaživjela u našoj glazbi. Kad nam je sjedeći posred postelje poput Johna Lenonna u dugavskome stančiću na samici – moj M. odmah je htio kupiti samicu! – izveo lascivne pjesme za cijeli LP, bila sam uvjerena da ima veliki hit. Valjda nije to ni snimio ili im je bilo to much.
Nešto smo razmjenjivali pjesme, jako su mu se svidjele moje jagode sa šlagom: mrak. Ali je osnovao Zlatne dukate. Kada sam dečke čula uživo prateći za svoj list otvorenje Name ili Konzuma na Žitnjaku, zvučali su savršeno kao kaseta Nek’ zvone tambure. Odjenuo im je reinterepraciju narodne nošnje – crvene kožne prsluke sa zrcalima, crne hlače i čizme. Samo je sav ponosan pitao ne očekujući odgovor: Što kažeš?

Dio dvorane u ispraćaju (Foto Miljenko Brezak)

Već su snimili i Hrvatsku pjesmaricu i vukli su ga po miliciji za izjave, susretnemo ga u Tkalči. Krenuli su na turneju u Njemačku, a njemu istekao YU pasoš pa ga vratiše s granice. Cijelo popodne seljakali smo se od birca do birca, a u svakom po sastav tamburaša svira Jožine pjesme. Kasno navečer krenusmo na tramvaj, a on nam na Trgaču tumači gdje je bio spomenik Banu, još ga nisu vratili. Jedva smo ga poslali doma prije negoli su nas legitimirali milicajci koji su se šetuckali oko nas. U Lisinskom onda sviraju ozbiljnu glazbu. Maestralno. Već u Večernjem, imam ideju da napravimo knjigu o Dukatima, neće i neće. Kad počne rat, posve opremljeni Dukati odlaze u slavonske rovove, vraćaju ih, jer su vredniji s tamburama: TV Dnevnik Lilić završava sa Vukovar, Vukovar kao viješću, a posvuda Dukati sa Škorinom Ne dirajte mi ravnicu. Na duplerici objavljujem fotku Lilića s bocom na glavi, a uokolo dečki sviraju. Umalo skandal. Valjda pišem neku reportažu, fotić mi preneražen jer Joža izvlači 10 pištolja koje drži po stanu. Poslije umalo da mu tu, na Zatišju, nismo postali susjedi u stanu sa zimskim vrtom i pogledom na proplanak kamo ujutro silaze srne…

Reprezentacija tamburaša iz desetak sastava (Foto Miljenko Brezak)

Kad nam s obitelji, uključujući i punicu, navraća u Širinec, u hladovini pripremam kotlovinu i ostaje za povijest da sam papar nehotice zamijenila cimetom. Mislio je da je inovacija. Jožu oduševljava šljivovica Božica koju su ispekli M. i moja mama. Najbolji hrvatski tamburaši sviraju na našoj požeškoj ili vinkovačkoj Kulenijadi i žali mi se Stanko da su s Jožom na sudu zbog imena, ne da im ga.

Interliber, 11. prosinca 2014. predstavljanje mojega romana Ledina, Joža Ivanković prvi u prvom redu (Foto Miljenko Brezak)

Sudaramo se povremeno na Trgaču, po Ilici i na promocijama u DHK. Na fotki s predstavljanja moga romana Ledina na Interliberu sjedi prvi u prvom redu, a prijateljica Maja Matković podsjeća me da sam mu kod nekog planinarskog doma organizirala predstavljanje knjige za djecu Sljemenski surfer, koju je napisao poslije uspješnice Klinci mandolinci, ona je govorila, a planinari i šetači slušali su i pljeskali, čak je bio Nikica Valentić. Uopće se toga lijepog izleta ne mogu sjetiti, ali se sjećam da mi je Joža donio zanimljivu vinsku zbirku, a nikako mu nisam uspijevala naći sponzora.

Interliber, 2014. detalj: Joža Ivanković (Foto Miljenko Brezak)

Pomalo smo se pogubili, istekli e-mailovi, brojevi mobitela… Citiram ga u svom eseju o psovci u umjetnosti, rado bi da je doznao da su mi Cinkuši komponirali pjesmu molitva punu kletvi i zaklinjanja… Rado bih da nisam propustila da su mu objavili Gold Collection, kako na svom Facebooku 10. veljače 2024. piše Siniša Škarica: Taj namćorasti hipi očiju boje različka, koji kao da je iskočio iz slikovnica ruskih bajki ili same Šume Striborove, nikad odrastao dječak, hedonist i roker u duši, shvatio je da je ipak bliži Kozarcima, Teni i Đuki Begoviću nego Dylanu, Brelu i Johnnyju B. Goodeu; bećarcu i slavonskoj elegičnosti, nego rock ‘n’ rollu i sentimentalizmu pop balada; radije je birao „Milovo sam garave i plave“, nego „Ne me quitte pas“.

Svatko od nas u velikoj dvorani Krematorija gdje se opraštamo s Jožom, ima svoju priču o čovjeku koji vas je, kako kaže moj M., gledao ravno u oči kao nitko. Vijenac kćeri Lene i Maje i Nadin, i dvadeset godina poslije, to the love od my life. U obavijesti o smrti citiraju pjesmu iz neobjavljene zbirke: Skužil buš po osmrtnici, / saznal buš popartecetli / da sem i ja svršil v kmici,/ da i meni sveća svetli. / Na mojoj buš čitulji / čital da sam v ritulji. Dinamov plavi vijenac zahvala za himnu Plavi, plavi… Negdje i od DHK. Jurica Pađen, i Miroslav Škoro i Ružica Cigler, moja nekadašnja glavna urednica u Večernjaku, pa slavonska muzealka Dragica Šuvak s kojom se spremao napraviti knjigu o Čađavici. Njegov školski prijatelj iz djetinjstva Čađavičanin Stjepan Kokorić, pridržavajući svoj bijeli štap, na rubu plača prisjeća se vremena potkraj pedesetih i početkom šezdesetih te kako je novcem koje su mu roditelji dali za zimsku jaknu Joza kupio prvu gitaru, pa govori pjesmu Slike iz slavonskog kalendara. Svećenik citira kako je glazba najsigurniji božji potpis u ljudskom srcu.

Božica Brkan i Mate Matišić (Foto Miljenko Brezak)

Govori i Mate Matišić, ne znaš da li bolji glazbenik ili književnik, koji je smiješnu kapicu koju mu je Joža nataknuo kao zvijezdi Prve ljubavi zamijenio već sijedima. Molim ga da mi dopusti da objavim bilješke za govor koji je sve ganuo… Uz dopuštenje, dodajem:

Draga Majo, Lena, gospođo Nada, gospođo Vesna, poštovane prijateljice i prijatelji pokojnog Josipa.

Iako sam siguran da bi se Josip zafrkavao na moj račun da me vidi da mu držim posmrtni govor, ja to ipak radim jer tom neobičnom čovjeku iz Čađavice dugujem jako, jako puno.

Dakle, dragi Josipe ovo nije posmrtni govor, nego govor zahvalnosti, mene tvog troglodita iz sela pored Imotskog Mate Matišića, ali i ostalih članova sastava Prva ljubav – Tomislava Šojata, Marija Lekića, Galiba Čauševića i Sanje Doležal.

Naime, tebi su 1977. u malu garsonjeru u Berislavićevoj došla četiri klinca, bez ikakvog znanja o glazbi, ali s velikom željom da budu glazbenici. Mi smo tebi odsvirali našu „Dosta mi je mode“, a ti si nama na svojoj crvenoj klasičnoj gitari otpjevao svoju pjesmu „Hej, mala cakana“ koja je bila kao stvorena za jedan takav dječački sastav. I od tada smo se družili svaki dan četiri – pet godina. Omogućio si nam da snimimo četiri LP albuma i sedam singl ploča. Snimili smo i poznatu Dinamovu himnu. No, to su ipak samo leksikografske činjenice koje se mogu naći na ZAMP-ovim stranicama i koje ne govore ništa o našim ljudskim odnosima.

Jer. Osim što si bio autor naših pedesetak pjesama bio si autor našeg odrastanja.

Tek sad nakon četrdeset i više godina shvaćam koliko si bio ludo hrabar uzeti na brigu, kao nekakav glazbeni skrbnik, četiri tuđa djeteta. Vozio si nas na koncerte, brinuo o našoj prehrani, garderobi…, o televizijskim nastupima…, o ocjenama u školi…, sve ono što zapravo rade roditelji… I ti si to zaista bio, naš otac broj 2. Barem ja to tako osjećam.

Naime, svatko onaj tko se bavi tzv. show businessomzna da je koncert najkraći dio tog posla. Najvažniji dio su druženja, razgovori u tvom Renaultu 4… o svemu… od politike do glazbe… Tek sad, kad sam i sam starac, shvaćam koliko su nas – tzv. teen zvijezde Ex Yugoslavije – formirale tvoje priče, tvoje psovke, tvoji komentari na zbilju, na glazbu, na sve što nas je okruživalo… O nekim stvarima koje su nam se događale bolje je ne govoriti… Ali mi smo u svemu tome uživali… I u užasima koji su se događali… I kada bih morao sve to sabiti u jednu riječ, rekao bih da si nas poučavao važnosti slobode, umjetničke ali i one obične, svakodnevne, slobode preživljavanja… Ako gledamo po formalnim rezultatima tog nesvakidašnjeg paralelnog roditeljstva – mislim da se može reći da si nas – tvoju glazbenu djecu – dobro odgojio. Neki od nas još uvijek žive od glazbe, i mislim da nema ljepšeg načina od trošenja života svirajući i pjevajući.

Hvala ti u ime Marija, Tompe, Gale, Sanje, da si imao hrabrosti biti naš producent, skladatelj, tjelohranitelj, tekstopisac, šofer i prije svega dobar i nasmijan učitelj. Hvala ti jer smo ostali prijatelji i nakon što je naš bend po prirodi stvari – našim odrastanjem – izgubio smisao svog postojanja, i što se tako prirodno ugasio… Baš u trenutku kada se to moralo dogoditi. Rastali smo se, ali je svatko od nas otišao svojim putem ispunjen sjećanjima na jedno jedinstveno i zapravo privilegirano odrastanje.

Oprosti mi, ali moram reći nešto i o tvom utjecaju samo na mene. Naime, iako ti je jazz išao na živce, i govorio si mi „Mate, jazz treba ili svirati ili prezirati“, upoznao si me s Aleksandrom Bobanovićem i Boškom Petrovićem s kojima sam onda kao petnaestogodišnjak počeo svirati. Naravno da je ta moja jazzerska ambicija bila posve suprotna planovima našeg benda. Štoviše, ona je ugrožavala bend… No, ti si mi pomogao da se glazbeno razvijem i u tom pravcu.

Isto tako, zahvalan sam ti jer si mi pomogao kada sam prekinuo školovanje i kada sam kao klinac završio na cesti. Jedno vrijeme sam čak živio u obitelji tvoje supruge Nade u Ivanić-Gradu. Uopće ne mogu zamisliti kako si tim dobrim ljudima objasnio da pomažeš jednom klincu koji ne želi ići u školu. Ali najviše sam ti zahvalan jer si mojoj majci rekao: „Gospođo, ne brinite, bit će s njim sve ok.“ Ona se je sve do svoje smrti često puta sjetila tvojih riječi ohrabrenja.

Nakon što sam nastavio školovanje počeo sam se baviti pisanjem. I tebi sam prvome nosio svoje početničke radove. Jedino me tebe, prijatelju, nije bilo sram. Nalazili smo se u tvom stanu u Dugavama, i ti si mi, pročitavši to što sam napisao, rekao: Znaš, ima to smisla… Piši… Bez tih riječi možda bih odustao i moja biografija bi bila sasvim drugačija. Ti si meni u to vrijeme počeo svirati svoje pjesme koje si skladao za Zlatne dukate. Među prvima sam čuo „Zbog tebe“, „Nek’ zvone tambure“, „A duša boli“ i mnoge druge. Danas su sve te pjesme standardi tamburaške glazbe, i kad god ih čujem na radiju, ili nekoj svadbi, vidim tebe koji u pidžami ležiš na krevetu i tražiš tekstove svojih novih pjesama. I onda pokušavaš palcem odsvirati osnovnu melodiju… i onda mi pjevaš…a ja te slušam… Uvjeren sam da će se tvoje tamburaške pjesme pjevati i godinama nakon što nikoga od nas, ovdje okupljenih, ne bude. Dogodit će se ono najljepše što se može dogoditi jednom autoru: one će postati naše hrvatske pjesme koje će se pjevati kad Hrvati budu sretni i kad budu žalosni…I dok bude Dinama.

Osim ploča i CD-a Dukata i Prve ljubavi Josip je objavio i pet knjiga poezije. Objavljivao je u dječjim i književnim časopisima Republika, Oko, Modra lasta, Radost etc. Koliko znam, surađivao je i s našim vrlo poznatim autorom Jurom Pađenom, kao i s grupom Parni valjak, Drugi način i s još nekim našim poznatim pjevačima.

U svakom slučaju, dragi moj Josipe, dužnik sam ti, i koliko god tebi to patetično zvučalo, ostaješ sklonjen u posebnom dijelu mog srca i mojih sjećanja.

Za kraj ne mogu reći počivaj u miru, jer znam da ćeš i gore biti jako, jako dječački nemiran.

Dakle, počivaj u svom dječačkom nemiru, dragi prijatelju.

…I ako postoje
Oni drugi svjetov
Opet ćemo skupa ja i ti
Tambure zasvirati…

Bajkovita Perunika, Strijelka, Sabljica, Bogiša… i iris croatica – Umjesto kave 28. prosinca 2023.

Naslovnica nesvakidašnje slikovnice Jasne Horvat i Petre Brnardić

Na 6. Hrvatskoj književnoj Panoniji u Budimpešti početkom prosinca imala sam priliku poslušati i predstavljanje slikovnice Perunika, Ljevak, 2023. Napisala ju je nagrađivana književnica, znanstvenica i multimedijalna umjetnica Osječanka Jasna Horvat. Poslije Zagrebačkih književnih razgovora posvećenih odnosu književnosti i umjetne inteligencije na kojima se predstavila izlaganjem o svojim povijesnim romanima i sličnim projektima, na vrlo zanimljiv, kreativni, posve marketinški pristup, očekivala sam promociju s velikim zanimanjem.

Jasna Horvat čita Peruniku (Foto Miljenko Brezak)

Zanimalo me je, dakako, hoće li knjiga biti po mjeri mojemu, još malenom, ali čitanju i slušanju sklonom unučiću Adrianu, ali ponajprije tema posvećena biljci itekako mi bliskoj iz vremena urednikovanja u nekadašnjem Večernjakovu prilog četvrtkom Vrt, onoga za koji me je za najbolji novinski prilog u 2000. HND nagradio Marijom Jurić Zagorkom. Objavljivala sam, pa i pisala o tome kako je moj predani suradnik nestor hrvatskoga pejsažnog oblikovanja, kombinacija Don Quijotea i samuraja Dragutin Kiš zamislio i provodio projekt iris croatica, perunika kao hrvatski nacionalni cvijet, gurajući ga sve do Japana, gdje je na izložbi Japan Flora 2000 predstavio simbolički hrvatski vrt s primoštenskim terasama vinove loze i iris croaticom, a u domovini godinama ga pokušavao nacionalno i međunarodno zaštititi i obnoviti. Razmjenom gomolja pokrenuli smo sadnju perunike u vrtovima po cijeloj Hrvatskoj, a u Donjoj Stubici zasađen je prvi Hrvatski vrt perunike, najprije nekoliko puta seljen, dok konačno nije zapušten.

Prezentacija slikovnice i izmaštanoga praslavenskog svijeta (Foto Miljenko Brezak)

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2010., baš u godini Kiševe smrti, peruniku je proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom, a zahvaljujući majstorici iz Osijeka bajkoviti cvijet iris croatica – žuti je iris germanica! – gladiola, sabljica, mačinec… oživljava kao Perunika, Strijelka, Bogiša, Ljelja… u neobičnoj knjizi za mlade na tragu najpopularnijih svjetskih bestselera poput, primjerice, serijala o Harryju Potteru, Igrama prijestolja, Gospodara prstenova i sličnih. Jasna Horvat čitala nam je iz slikovnice i vrtjela prezentaciju kako bi nam približila izmaštani svijet o mitskoj junakinji, hrabroj ratnici i odvažnoj kćeći dobroga diva Svitogora. Tumači:

Vitkoga tijela nalik je na strijelu i munje kojima se Perun javlja s nebeskih prostranstava. U mladim danima nazivana je Strijelkom, Sabljicom, Ljeljom i Ljeljujom, a nakon udaje za Peruna, boga munja i gromova, odaziva se na ime Bogiša i Perunika. Perun i Perunika zemaljski svijet nadgledaju s neba, obilazeći ga u svojim vatrenim kočijama. Ondje gdje je nestao red i pravda, Perun udara svojim munjama i gromovima. Na mjestu udara Perunove strijele niče Perunika u obliku cvijeta. A bojama oprave šalje poruku svakome tko je ugleda. Odjevena u bijelo, Perunika je čista i bezbrižna, u žutoj opravi, Perunika je strastvena ili ljubomorna, ako je u ljubičastoj, šalje mudrost i razboritost, dok plavom širi vjeru i nadu u bolju budućnost.

Ukratko, spisateljica oživljava drevna, praslavenska vremena i vjerovanja s božanstvima poput vrhovnika Svaroga, sina mu Peruna te divova zloglasnoga Leđana, svjetlonosnog Ognjana, dobrog diva Svitogora i sina mu Kraka, Strijelkina brata… Kada odbija prosca Leđana, dolazi do borbe u kojoj strada dobri div Svitogor. Tu priča ne završava, pa valja pročitati i pogledati Jasninu Peruniku, u kojoj ćete, uz spomenute, upoznati i carstvo u Temnavi, bezdansku Troglavu utvrdu, sedmoricu sinova Vladimira, Tomislava, Radoslava, Višeslava, Zdeslava, Držislava i Miroslava. Da se ne biste izgubili u tome svijetu, slijedi Kazalo likova od Alemperke, zlatoperne ptica pripovjedačice vrhovnoga božanstva Svaroga, koja sjedi na vrhu Svjetskoga stabla u gnijezdu na sedmom katu Svitave, do Svjetskoga stabla, koje je pri stvaranju svijeta posadio Svarog. Ono veže (i istodobno razdjeljuje) nebo, zemlju i podzemne prostore Bezdana. U krošnji se nalazi Nav, a iz stabla kaplje medovina kojom se pomlađuju bogovi i stanovnici Nava. Uz Svjetsko stablo nalazi se izvor Žive vode koji ozdravljuje te gajevi bogova. Do njega su i vile suđenice. Žile mu zadiru u tamno zarstvo Crnoboga dopirući do pod same metalne dvore u Temnavi. Vjerovalo se kako je Svjetsko stablo jasenovo stablo (ponekad jela) te kako je ono osovina svijeta.

Iz slikovnice: Perunikini i Perunovi sinovi

Možete doznati i kako se Svitava nalazi u Navu, carstvu Svarogovu, na krošnji Svjetskoga stabla, ili da je Temnava Crnobogova mračna utvrda metalnih zidova smještena u Bezdanu pod korijenom Svjetskoga stabla.Trebalo je sve to izmaštati! No, biografija Jasne Horvat otkriva kako je u književnost za mlade ušla upravo mitološkim temama. Izgubljena vila (2002.) prikazana je i u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića, u zbirci pripovjedaka Alemperkina kazivanja (2005.) spisateljica preuzima ulogu Alemperke, sveznajuće pripovjedačice, i donosi hrvatski mitološki Panteon, čemu se vraća u Perunici. U međuvremenu u romanu Krijesnica (2014.) opisuje kako glavne junake dvojicu učenika avanture odvode u svijet vila i drugih nevidljivih bila. No, Jasna Horvat oživjela je vrlo uspješno i hrvatsku glagoljicu, a za nas odrasle stvorila više knjiga putopisne proze, romane Az i OSvojski, Akademski bonton /(Ne)pisana pravila akademske zajednice (2022.), s Josipom Mijoč i Ivanom Plaščakom Dvorac Ars Eugenum/atraktorskom biseru ususret (2023.) itd.

Perunika kako je predstavljena u Perunici

Kao što nas je gospon Kiš (1924.-2010.), rođeni Našičanin, riječju i slikom podsjećao kako je nešto izgledalo u svoja najbolja vremena i kako bi uz malo truda i upornosti moglo izgledati ponovno obnovljeno, ako nikako drugačije slikarski je, akvarelima, dočaravao svoje izmaštane parkove oživljavajući od opatijskoga s kamelijama, velecvijeta Mediterana, ilisamostanski šibenski vrt do zamisli o sadnji trešanja u trešnjevačkom parku, i dvije umjetnice, Jasna Horvat tekstom i ilustratorica Petra Brnardić bujnom slikom oživljavaju mitski, bajkovit svijet iz prošlosti našim mladim čitateljima otkrivajući ljepotu oko sebe, raskoš boja i oblika, navodeći ih na maštanja o drugim, budućim nadajmo se boljim svjetovima i junacima.